"Spremni? Signal poslan!" U kontrolnoj sobi istraživačkog centra u Rumuniji, Antonia Toma aktivira najmoćniju lasersku zraku na svijetu, koja obećava revolucionarne prekretnice u medicini ili svemiru. Sistem je sposoban doseći vrhunac od 10 petawatta (jedinica snage koja je ekvivalentna jednoj milijardi vata) u ultrakratkom vremenu, reda veličine jedne femtosekunde (jedan milijarditi dio sekunde).
Ispred zida ekrana sa svjetlosnim zrakama, 29-godišnji inženjer i direktor snimanja istraživačkog centra provjerava niz indikatora prije nego što započne odbrojavanje. Brzina ispaljenih hitaca na mete koje se nalaze u eksperimentalnim komorama trenutno je vrlo visoka: 30 do 40 hitaca dnevno.
"Stresan, ali i vrlo isplativ" posao, s obzirom na istraživačke timove koji dolaze iz cijelog svijeta kako bi testirali ovu jedinstvenu opremu, objašnjava Toma za AFP tokom posjete novinara organizirane ove sedmice u ovim postrojenjima na periferiji Bukurešta.
S druge strane stakla, dugi nizovi crvenih i crnih kutija sadrže dva laserska lanca. Unutra je tehnološki podvig: kristali titan safira koji se aktiviraju pomoću optičke pumpe za emitiranje laserske zrake, stotine zrcala svih veličina, pozlaćene difrakcijske rešetke... Bilo je potrebno "nekoliko desetaka miliona eura, 450 tona materijala" i minuciozna instalacija da se "postigne ova iznimna razina performansi", detaljizira Franck Leibreich, voditelj laserskih aktivnosti za francusku grupu Thales koja upravlja sistemom.
Ova zemlja, jedna od najsiromašnijih u EU, ponosno se hvali zgradom opremljenom antivibracijskim zidovima u koju je bilo potrebno uložiti 320 miliona eura finansiranih uglavnom iz Bruxellesa. Međutim, izgradnja jedinice za proizvodnju gama zraka naišla je na probleme i neće biti dovršena do 2026. godine.
Hodajući golemom prostorijom s besprijekorno bijelim podom, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2018. Gérard Mourou kaže da je "jako uzbuđen" zbog "nevjerojatne odiseje" ovog projekta: zamišljen je u Sjedinjenim Državama, gdje je živio 30 godina a u Evropi je realiziran 2000-ih u okviru programa ELI (Extreme Light Infrastructure). "Polazimo od malog sjemena svjetlosti s vrlo, vrlo malo energije, koja će biti pojačana milione i milione puta", objašnjava francuski naučnik.
Ova tehnika, nazvana Warbled Pulse Amplification (CPA), razvijena je sredinom 1980-ih s kanadskom istraživačicom Donnom Strickland, također dobitnicom Nobelove nagrade za fiziku 2018. Sastoji se od produljenja laserskog pulsa, njegovog pojačavanja i zatim kompresije. Osim doprinosa fizici vakuuma ili crnih rupa, rad ovo dvoje naučnika omogućio je operaciju milionima ljudi koji pate od kratkovidnosti ili katarakte. A najnoviji podvizi omogućit će nam da odemo mnogo dalje, posebno u medicinskom polju, kaže profesor Mourou. "Upotrijebit ćemo ove ultra-intenzivne impulse za proizvodnju mnogo kompaktnijih i jeftinijih akceleratora čestica" za uništavanje stanica raka, kaže.
Također bi se mogao primijeniti za obradu nuklearnog otpada smanjenjem trajanja njegove radioaktivnosti. Laser, čije je temeljne principe 1916. opisao Einstein, ušao je u svakodnevni život, od CD-a do čitača barkodova u supermarketima, te u industriji za precizne postupke zavarivanja ili rezanja. Te su zrake jednobojne (crvene, zelene, plave itd.) za razliku od obične svjetlosti koja nas obasjava, a sastoji se od različitih boja. Svi svjetlosni valovi idu u istom smjeru i tvore uski snop. Fotoni su identični, "poput vojnika u marširajućem redu, za razliku od maratonaca" koji čine svjetlost koju proizvodi lampa, metaforički objašnjava Gérard Mourou.
Ako je 20. stoljeće obilježilo trijumf elektrona, 21. stoljeće bit će lasersko, uvjeren je. Zapravo, već postoje druge zemlje poput Francuske, Kine ili Sjedinjenih Država na putu proizvodnje još snažnijih lasera.
