Nakon 8. Kongresa Stranke demokratske akcije provode se izbori na svim nižim nivoima stranke. Na nedavno održanim unutarstranačkim izborima u Stocu Salmir Kaplan je izabran po treći put na čelu lokalne SDA. Kaplan je i zastupnik u Skupštini Hercegovačko-Neretvanskog Kantona.

Stolac spada u one sredine u Federaciji BiH u kojima su Bošnjaci manjina, a presuđena politika takozvane HB-HZ se i dalje svakodnevno osjeća. Stolac, Čapljina, Kiseljak i Kreševo su lokalne zajednice u kojima funkcija predsjednika Gradskog/Općinskog vijeća nije profesionalizirana za razliku od općina gdje su Hrvati po brojnosti drugi narod.

"Prethodni period na čelu stolačke SDA obilježila je politička borba za ravnopravnost Bošnjaka kao konstitutivnog naroda na području Stoca. U okviru te borbe sam posebno ponosan na jedinstvo koje smo postigli na lokalnim izborima 2016. godine kada smo pokazali da smo ozbiljan politički faktor u Stocu kojeg HDZ ne uvažava. Pokazali smo koliko je HDZ neprincipijelan jer sve ono za sta se bori na višim nivoima kad su u pitanju prava Hrvata, onemogućava Bošnjacima na nižim nivoima gdje HDZ ima većinu. Primjer je mjesto predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Stoca, gdje već drugi mandat imamo samo zamjenika nepostojećeg predsjedavajućeg. Po Ustavu predsjedavajući ne moze biti iz reda Hrvata i onda ga jednostavno ne izaberu, pa zamjenik (Hrvat) vodi Gradsko vijeće. Izborima 2016. smo pokazali i svu apsurdnost trenutnog izbornog zakona koji omogućava krađu glasova preko gradske izborne komisije", kaže Kaplan za Stav.

Kada su u pitanju izmjene izbornog zakona u javnosti imamo stalnu diskusiju, ali stavove Bošnjaka o manjkavosti izbornog zakona koje godinama HDZ sistemski majorizira nema ko da čuje. Njihovi problemi nisu zanimljivi zapadnim ambasadama, ali ni većini medija.

"Dva momenta su najbitnija ako hoćemo imati poštene izbore i ta se dva momenta rješavaju izmjenama Pravilnika o prvođenju izbora kojeg donose članovi CIK-a. Dakle nikakva velika priča, nego tehnička izmjena koju donesu članovi CIK-a prostom većinom. Radi se o tom da imamo netransparentnu identifikaciju birača koju vrši samo samo jedan član biračkog odbora. U Pravilniku treba naglasiti da svaki član biračkog odbora ima pravo izvršiti identifikaciju birača i time bismo spriječili 90 posto krađe glasova. Drugi momenat je nešto najapsurdnije što se moglo ikad igdje izglasati, jedna budalaština koju članovi CIK-a nikako ne žele izmijeniti a to je da se koverte sa glasovima iz dijaspore čekaju samo dva dana nakon održavanja izbora.

Dakle izbori budu u nedjelju i validne su samo one koverte koje iz dijaspore u CIK stignu do utorka naveče. A rok za objavu konačnih rezultata je mjesec dana. Zašto se priznaju samo one koverte koje dođu prije ili najkasnije dva dana nakon izbora? Pa zato da propadne 160 glasova bošnjačke dijaspore iz Amerike, što se nama desilo u Stocu 2020. godine na lokalnim izborima", pojašnjava Kaplan i dodaje da je mandat na čelu stolačke SDA posvetio borbi za ravnopravnost, a ovakva izborna pravila umnogome otežavaju tu plemenitu borbu. 

Tradicija na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni je da se u izbornoj godini osnivaju stranke na lokalno nivou koje često ne dočekaju opće izbore za dvije godine. Rezultat takvog politikanstva su podjele i izgubljeni glasovi. To je izuzetno štetno za Bošnjake koji su manjina u jednom ili drugom entitetu.

"U Stocu postoje samo dvije probosanske stranke koje kontinuirano djeluju od povratka pa do danas, a to su SDA i SDP. A mislim da ne postoji stranka koja na ranijim lokalnim izborima nije imala svoju listu u Stocu. Tu pilićarsku politiku probosanskih stranaka mogu da razumijem kad se radi o općim izborima gdje se svi glasovi računaju prilikom dodjele kompenzacijskih mandata, pa im tih nekih 50 glasova iz Stoca može biti presudno za kompenzacijski mandat u entitetskom ili državnom parlamentu. Ali takvu politiku voditi na lokalnim izborima i pojaviti se u Stocu s listom na kojoj bude 4-5 nekih likova koji ne učestvuju ni u kojoj sferi društvenog života u Stocu, to ne da je pilićarska politika, to je politika koja direktno pomaže HDZ-u u njihovoj misiji majorizacije Bošnjaka u Stocu i ja bih je nazvao izdajničkom politikom.

Na opštim izborima to nije izdajnička nego pilićarska politika, a na lokalnim je izdajnička. Da se razumijemo, svako ima pravo formirati gradski odbor te neke svoje stranke u Stocu i izaći na lokalne izbore, ali formirati samo listu s kojom će se pojaviti na lokalnim izborima i baciti niz Bregavu par stotina glasova i jednog ili dva vijećnika je čista izdaja i politikanstvo bez presedana. Ja vam kažem da zadnjih 25 godina u Stocu u kontinuitetu postoje samo SDA i SDP. Od zadnjih lokalnih izbora pa do danas ne postoji nijedna druga stranka koja ima svoj gradski odbor u Stocu. I koja god nova probosanska stranka se pojavi na lokalnim izborima 2024. godine, na nju se odnosi ovo o čemu sad pričam", ističe Kaplan.

Stolac zadnjih godina prednjači po ulaganjima u insfrastrukturu i obnovljive izvore energije, a ulaganja u nove puteve sa federalnog nivoa je otvorilo put ka potencijalima Stoca.

"Još bih naglasio da se po pitanju infrastrukturnih projekata mora priznati da gradska administracija na čelu s gradonačelnikom u zadnjem periodu pokazuje određene pomake ka normalnijem funkcionisanju. Nadam se da će se to "normalnije" još unaprijediti i prenijeti i na sferu ostvarivanja ustavnih prava Bošnjaka nakon lokalnih izbora čime bismo, nadam se, nekad u budućnosti došli u situaciju da vodimo normalnu borbu za pobjedu na izborima kakva se vodi u svim normalnim sredinama u cijelom svijetu, a ne da se kao do sada borimo za goli opstanak i osnovna ljudska prava, što nas je činilo gradom slučajem, ne našom voljom nego voljom vladajuće partije", zaključuje Kaplan.