Hiljade muslimana okupilo se proteklog vikenda kod džamije u jugozapadnoj Kini u posljednjem pokušaju da spriječe, kako su naveli, nastojanje vlasti da uklone kupolu i munare usljed vala gušenja vjerskih sloboda.

Očigledna izmjena džamije koja pripada etničkoj skupini Hui u selu Najiaying, u pokrajini Yunnan, dolazi usred sveobuhvatne kampanje koju je pokrenuo kineski vođa Xi Jinping. Politika ima za cilj uskladiti vjere s tradicionalnom kineskom kulturom i autoritarnom vladavinom službeno ateističke Komunističke partije.

Proteklih su godina vlasti uklonile izrazito islamsku arhitekturu. Uništili su kupole i srušili munare u više od hiljadu džamija širom zemlje, tvrde Hui aktivisti, a Najiaying džamija jedna je od posljednjih koja je ostala neoskrnavljena. Arhitektonska rekonstrukcija džamija došla je s optužbama o smanjenju vjerskih sloboda za Hui, etničku manjinu od 11 miliona ljudi, koja živi u raštrkanim dijelovima širom Kine od sjeverozapada do obalnih gradova na istoku, uključujući službeno označenu ˝autonomnu regiju˝ Ningxia.

Za njih se vjeruje da su daleki potomci arapskih i perzijskih trgovaca, a Hui su se dobro asimilirali u šire kinesko društvo kojim dominira etnička većina Han. Većina govori mandarinski, žive nesmetano uz Han, a posljednjih su decenija dobili više prostora za prakticiranje svoje vjere od drugih etničkih grupa.

Hui aktivisti kažu da je njihova etnička grupa postala posljednja meta u obračunu Komunističke partije s islamom, koji je započeo u zapadnoj regiji Xinjiang.

Sada se čini da kampanja "siniziranja" dolazi i u Najiaying, historijski dom Huija i važan centar islamske kulture u Yunnanu, u etnički raznolikoj pokrajini na kineskoj granici s jugoistočnom Azijom.

Pritisak je tokom proteklog vikenda naišao na žestoku reakciju lokalnog stanovništva, kada su se stanovnici sukobili s policajcima, koji su blokirali ulaz u džamiju i gurali ljude štitovima i palicama. Stanovnici su na to ljutito uzvratili vikom, a neki su navodno policiju gađali bocama s vodom i ciglama.

˝Ovo je naš posljednji komadić dostojanstva. To je kao da dolazite u našu kuću da nam srušite dom. Ne možemo dopustiti da se to dogodi˝, rekao je lokalni svjedok za CNN.

Izvor, koji je odbio biti imenovan zbog straha za ličnu sigurnost, rekao je da su se hiljade stanovnika Huija, uključujući muškarce i žene, starije osobe i djecu, okupile oko džamije u subotu, pod budnim nadzorom više od 1.000 policajaca raspoređenih u blizini.

˝Nakon što smo stigli u džamiju, shvatili smo da su dizalice već u kompleksu i da su spremni za prinudno rušenje˝, rekao je izvor, dodajući da su oko džamije već postavljene skele.

Tenzije su eskalirale oko 13 sati, a vjernici su zahtijevali da uđu u džamiju na podnevni namaz, rekao je izvor. Ispričao je da su vidjeli kako policajci udaraju palicama po masi, što je neke stanovnike natjeralo na sukob s policijom.

Policija je na mjestu događaja uhapsila desetine demonstranata. Višesatni zastoj u subotu donio je privremenu pobjedu za demonstrante, koji su pohrlili u džamiju dok se policija povlačila, a kasnije su se smijenjivali na straži, strahujući da će se vlasti vratiti i srušiti veliku centralnu zelenu kupolu i četiri munare.

U nedjelju navečer, vlasti općine Nagu, gdje se nalazi Najiaying, izdale su oštru, ali nejasnu izjavu. Ne spominjući protest ili džamiju, rečeno je da policija istražuje incident koji se dogodio u subotu, a koji je ˝ozbiljno narušio društveni poredak˝.

Ma Ju, istaknuti Hui aktivist koji sada živi u Sjedinjenim Američkim Državama i održava bliske kontakte sa stanovnicima Najiayinga, rekao je da je oko 30 ljudi uhapšeno.

"U početku su ljudi mislili da je to samo pitanje arhitektonskog stila, ali ubrzo je postalo očito da (vlada) ne samo da uklanja kupole s džamija, već također uklanja njihovu vjersku i društvenu funkcionalnost", rekao je Ma i dodao da se pod nizom ograničenja koje je nametnula vlada, mnogi Hui sada se boje ići u džamiju, koja je dugo bila centar njihovog vjerskog i društvenog života.

Krajnji cilj stranke je provedba politike ˝kulturnog i vjerskog genocida˝, baš kao što je to učinio u Xinjiangu, rekao je. Kineska vlada odbacila je optužbe za genocid.

˝Čini se da naša noćna mora tek sada počinje. Svi su u strahu... Ne znamo šta će se dogoditi˝, rekao je izvor za CNN, a jedan je čovjek pozvao novinare da dođu i da istraže šta se dešava.

Zatvaranje Ujgura

Ovo nije prvi put da su Hui muslimani došli u sukob s vlastima kako bi zaštitili džamiju.

Godine 2018. hiljade stanovnika Huija u Ningxii, na sjeverozapadu zemlje, organizirali su trodnevne proteste kako bi spriječili vlasti da sruše novoizgrađenu džamiju.

Lokalna vlast je odugovlačila s rušenjem, ali je kasnije kupole i munare džamije uskladila sa tradicionalnim kineskim arhitektonskim stilom.

Od 2017. godine kineska vlada je optužena za zatvaranje više od milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina u logorima za interniranje u Xinjiangu i provođenje prisilne asimilacije kako bi potisnula njihov kulturni i vjerski identitet.

Prošlogodišnji izvještaj Ujedinjenih naroda optužio je kinesku vladu za ozbiljna kršenja ljudskih prava protiv Ujgura što bi moglo predstavljati ˝zločin protiv čovječnosti˝, no Kina je odbacila ove optužbe i insistirala na tome da su kampovi dobrovoljni ˝centri za stručnu obuku˝.