Godinu nakon početne ruske invazije na Ukrajinu, ruski izvoz fosilnih goriva i dalje teče širom svijeta.

Prema procjenama Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), otkako je invazija počela, Rusija je zaradila više od 315 milijardi dolara prihoda od izvoza fosilnih goriva, od čega skoro polovinu (149 milijardi dolara) od zemalja Evropske unije.

Kao što se moglo očekivati, Kina je najveći kupac ruskih fosilnih goriva od početka invazije. Ruski susjed i neformalni saveznik prvenstveno je uvozio sirovu naftu, koja je činila više od 80 posto njenog uvoza u ukupnom iznosu od više od 55 milijardi dolara od početka invazije.

Najveća ekonomija Evropske unije, Njemačka, drugi je najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva, uglavnom zbog uvoza prirodnog gasa u vrijednosti iznad 12 milijardi dolara.

Turska, članica NATO-a, ali ne i Evropske unije, pomno prati Njemačku kao treći najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva od invazije. Ova će zemlja vjerovatno uskoro prestići Njemačku, jer to što nije dio Evropske unije znači da na nju ne utiču ruske zabrane uvoza iz bloka koje su uvedene tokom prošle godine.

Iako je više od polovine od dvadeset najvećih uvoznica fosilnih goriva iz Evropske unije, zemlje iz ovog bloka i ostatka Evrope smanjuju svoj uvoz zbog zabrane i ograničenja cijena na uvoz ruskog uglja, a stupile su na snagu i nove zabrane isporuke sirove nafte i uvoz naftnih derivata pomorskim putem.

Zabrane i ograničenja cijena nametnuti od Evropske unije rezultirali su padom dnevnih prihoda od fosilnih goriva iz ovog dijela Evrope od skoro 85 posto, padom s maksimuma iz marta 2022. od 774 miliona dolara dnevno na 119 miliona dolara od 22. februara 2023.

Iako je Indija u međuvremenu povećala uvoz fosilnih goriva, sa 3 miliona dolara dnevno na dan invazije na 81 milion dolara dnevno 22. februara ove godine, ovo povećanje nije ni blizu da nadoknadi rupu od 655 miliona dolara ostavljeno smanjenjem uvoza zemalja EU.

Slično tome, čak i ako su afričke zemlje udvostručile uvoz ruskog goriva od decembra prošle godine, ruski izvoz naftnih derivata iz mora i dalje je opao za 21 posto od januara.

Sve u svemu, od svog vrhunca 24. marta 2022. godine od oko 1,17 milijardi dolara dnevnog prihoda, ruski prihodi od fosilnih goriva opali su za više od 50 posto, na 560 miliona dolara dnevno.

Uz smanjenje kupovine od strane Evropske unije, ključni faktor koji je doprinio gubicima jeste pad cijene ruske sirove nafte, koja je također pala za skoro 50 posto od invazije, sa 99 dolara po barelu na 50 dolara po barelu.

Da li će se ovi padovi nastaviti, tek treba da se utvrdi. Uz to, deseti set sankcija Evropske unije, objavljen 25. februara 2023. godine, zabranjuje uvoz bitumena, srodnih materijala poput asfalta i sintetičke gume i procjenjuje se da će smanjiti ukupne prihode od ruskog izvoza za skoro 1,4 milijarde dolara.

(Izvor: www.visualcapitalist.com)