Novi-stari član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić uputio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava FBiH, koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt u izbornoj noći 2. oktobra.
Kako je obrazložio u svom zahtjevu, aktuelni visoki predstavnik je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana BiH, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je, istaknuto je, izvršio prevaru birača koji bi potencijalno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila. Isto tako, u zahtjevu se navodi kako je visoki predstavnik prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene novim pravilima.
Nakon ovog poteza Željka Komšića, i iz Stranke demokratske akcije najavljen je sličan poduhvat.
Dok traju političke bitke probosanskih i antibosanskih snaga u Federaciji BiH, oglasio se potpredsjednik bh. entiteta Republika srpska Ramiz Salkić, koji je upozorio na jednu vrlo bitnu činjenicu – iz svojih odluka visoki predstavnik Christian Schmidt uporno izostavlja Rs. Kako je pojasnio, najnovije izmjene Izbornog zakona BiH zadovoljavaju interese samo jednog naroda u jednom entitetu (Hrvata u FBiH) te je istakao da predstavljaju selektivno i tendenciozno djelovanje. Visoki predstavnik, prema njegovim riječima, zanemaruje i ignorira činjenicu da su Bošnjaci u entitetu Rs bez bilo kakve suštinske mogućnosti da utječu na procese donošenja zakona i drugih odluka u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti u ovom entitetu, zbog čega su izloženi sveopćoj sistemskoj diskriminaciji.
U međuvremenu je reagirao i Milorad Dodik, još uvijek član Predsjedništva BiH, koji je ponovio da vlasti u Rs-u ne priznaju predstavnike međunarodne zajednice te da neće promijeniti svoj stav, što znači da neće poštovati bilo kakve odluke koje oni donesu.
Najnovijim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt doprinijelo se produbljivanju ustavne asimetrije između dvaju bh. entiteta. Kada govorimo o ravnopravnosti, i ona je ugrožena – Bošnjaci u FBiH su na gubitku bez da im se popravio status u Rs-u. Upravo je Ramiz Salkić pozvao visokog predstavnika da poduzme sve potrebne korake, u skladu s ovlaštenjima, te obezbijedi identične mehanizme Bošnjacima i Hrvatima u Rs-u u procesu donošenja odluka kakve je obezbijedio Hrvatima i Srbima u entitetu FBiH.
Iako ne želi špekulirati, potpredsjednik bh. entiteta Rs Ramiz Salkić za Stav kaže kako je mišljenja da visoki predstavnik Christian Schmidt, pod pritiskom nedostatka samopouzdanja i činjenice da ga Milorad Dodik ne priznaje za visokog predstavnika, što slijede i ostali političari iz reda bosanskih Srba koji dolaze iz ovog dijela BiH, odlučuje ne poduzeti ništa.
“On je visoki predstavnik za cijelu BiH i svojim djelovanjem trebao bi to i potvrditi, a ne ustupati pred stavovima Milorada Dodika, osim ako mu to na neki način ne služi kao opravdanje. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, visoki predstavnik je zadužen da obezbijedi provođenje civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, Aneks VII predviđa povratak protjeranih bez bilo kog oblika diskriminacije. Visoki predstavnik, ako je želio donijeti suštinske izmjene koje će otkloniti postojeću diskriminaciju i spriječiti neku zamišljenu diskriminaciju, onda je trebao obuhvatiti cijelu BiH.
On to, nažalost, nije uradio, čime je otvorio prostor za različite špekulacije i komentare. Neki od njih su da je izmjene donio kako bi dodatno ograničio Bošnjake u proširenju političkog utjecaja u entitetu FBiH jačajući politički utjecaj Hrvatske demokratske zajednice u procesu donošenja odluka u organima entiteta FBiH”, istakao je Salkić uz napomenu da su s druge strane napravljeni mehanizmi po kojima bošnjačka politička komponenta s manjinskom podrškom kroz Dom naroda može donositi odluke na štetu onih koji imaju većinsku podršku, sve pod plaštom deblokada.
Doktor pravnih nauka Enver Išerić već neko vrijeme upozorava na nelogičnosti poteza Christiana Schmidta. Kada je riječ o najnovijim nametanjima od 2. oktobra, on je i ranije naglašavao i opet podvlači za Stav da političke stranke koje se smatraju probosanskim, niti trojke, jedanaestorke ili bilo koje druge odvojene grupacije političkih stranaka, ne bi smjele pristati na formiranje vlasti u FBiH dok njemački političar ne donese odluku koja se odnosi i na bh. entitet Rs.
“Potrebno je utvrditi iste nadležnosti predsjednika i potpredsjednika oba entiteta, izjednačiti nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Rs i izvršiti raspodjelu ključnih funkcija u Rs-u kao što je to učinjeno i u FBiH. Osim toga, potrebno je u oba entiteta osigurati proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih građana u svim javnim službama, kako propisuju ustavi entiteta u skladu s popisom iz 1991. godine. Jedino se na ovaj način može djelovati. Ukoliko Christian Schmidt ne poduzme ove korake, mislim da se tu više nema šta pričati. Tada će se znati da mu osiguravanje jednakosti na svakom dijelu teritorije BiH i nije bio primarni cilj, već nešto sasvim drugo. Nepostupanje Christiana Schmidta na opisani način nužno će zahtijevati združeni odgovor svih probosanskih političkih aktera. Oni koji ne budu pristali stati kao jedno u odbranu državnih interesa, svakako da se više i ne zaslužuju zvati probosanskim”, kategoričan je Išerić.
Salkić dijeli mišljenje s profesorom Išerićem i ističe da visoki predstavnik, ako želi dobro BiH, njenim narodima i građanima, treba da eliminira diskriminaciju i da kroz ustave entiteta i zakone obezbijedi jednaka prava i mogućnosti svima u procesu donošenja odluka.
“U konkretnom slučaju treba izjednačiti nadležnosti Doma naroda BiH, Doma naroda u FBiH i Vijeća naroda Rs-a, kao i nadležnosti predsjednika i potpredsjednika entiteta. Također, ako je definirao raspored i izbor delegata u Dom naroda FBiH po kantonima, treba definirati i izbor delegata u Vijeća naroda Rs-a po izbornim jedinicama. Ovo bi bio jedan od puteva za eliminaciju asimetričnih rješenja. Visokom predstavniku je jasno šta se dešava u ovom entitetu, samo je pitanje ima li hrabrosti i želje da ovdje nešto poduzme. Svojim nečinjenjem i šutnjom on je saveznik vlasti entiteta u provođenju diskriminacije nad Bošnjacima”, rekao je Ramiz Salkić.
On dodaje da 2010. godine vlast Milorada Dodika provodi otvorenu diskriminaciju Bošnjaka, počinje uskraćivati ionako oskudna prava Bošnjacima koji su se vratili nakon progona. Kaže da OHR i druge međunarodne organizacije nisu imale adekvatan odgovor, što je ohrabrilo Milorada Dodika da diskriminaciju učini sveobuhvatnom i sistemskom.
“Naš zahtjev tada, a i danas je, da svi imamo ista prava i iste mogućnosti u procesu donošenja odluka u svakom dijelu naše domovine. Razlika između naših i zahtjeva HDZ-a jeste što mi živimo sistemsku diskriminaciju koja nas progoni s naših ognjišta, a visoki predstavnik ne reaguje, a oni strahuju od zamišljene diskriminacije. Visoki predstavnik je poduzeo korake u FBiH zbog HDZ-ovog straha da bi neko mogao u dogledno vrijeme diskriminirati Hrvate, a nije poduzeo korake zbog postojeće diskriminacije Bošnjaka. To govori o njegovom neuravnoteženom odnosu prema postojećim problemima naroda i građana ove zemlje. On svojim postupcima direktno diskriminira narode i građane u ovoj zemlji selektivnim pristupom”, navodi Salkić uz riječi da na ovaj način, jednostranim pristupom i tendencioznim djelovanjem, visoki predstavnik gubi povjerenje velike većine građana ove zemlje koji su ga jedini prijateljski dočekali.
Enver Išerić nam je dao svoje mišljenje zašto Christian Schmidt nije odmah pristupio izjednačavanju ustavnih rješenja u FBiH i Rs-u.
“Zbog toga što je imao jak diplomatski pritisak za izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi samo na FBiH, radi osiguranja tzv. legitimnog predstavljanja Hrvata. Prava Bošnjaka i Hrvata u Rs-u su potpuno zanemarena od samog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada govorim o 'jakom diplomatskom pritisku', jasno je da mislim na utjecaje iz Hrvatske, članice Evropske unije. Ono što Bošnjaci u ovom trenutku mogu i trebaju tražiti od Christiana Schmidta jesu ista rješenja u Rs-u. Osim direktno od njega, ovo su zahtjevi koji se mogu iznijeti i pred Vijećem za provedbu mira (PIC)”, podvlači on.
Kako stvari stoje, s liste Saveza nezavisnih socijaldemokrata bit će izabrani poslanici u Narodnu skupštinu Rs-a koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, a koji će kasnije birati delegate u Vijeće naroda Rs-a. Na ovaj način, jasno je, ugrožen je vitalni nacionalni interes. Ramiz Salkić kaže da je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u ovom entitetu do sada bila samo formalna mogućnost, dok se to suštinski nije moglo ostvariti zbog neustavnog Poslovnika o radu koji, nažalost, primjenjuje Ustavni sud entiteta Rs.
“Nakon izbora tri SNSD-ova Bošnjaka u Narodnu skupštinu Rs-a, koji će birati tri delegata u Vijeću naroda Rs-a, i ova formalna mogućnost gotovo da prestaje postojati, jer je nemoguće očekivati da neki SNSD-ov Bošnjak bude protiv zakonskog rješenja koje usvoji većina u kojoj je SNSD. I prije ovoga visoki predstavnik je imao dosta razloga da reagira i omogući suštinski da Bošnjaci u ovom entitetu zaštite svoje interese. On to nije uradio iz samo njemu poznatog razloga, a ja vjerujem da to ne čini zbog činjenice da se radi o Bošnjacima, jer su Hrvati ionako politički odustali od ovog entiteta, baš kao što su to učinili i tokom agresije. Ova moja tvrdnja temelji se na dominantnom razmišljanju i osjećaju Bošnjaka u ovom entitetu prema postupcima visokog predstavnika. Volio bih da sve nas demantuje svojim postupcima u budućnosti”, zaključio je Ramiz Salkić, dok je Enver Išerić ironično dodao da će Bošnjacima u Rs-u vitalni nacionalni interes štititi Denis Šulić, inače Dodikov “Bošnjak” koji je u mandatu iza nas bio na mjestu potpredsjednika Narodne skupštine Rs-a.
I dok Christian Schmidt i dalje vjeruje da su njegove najnovije intervencije smislene, pojavile su se pretpostavke da je prekršio i principe Evropskog suda za ljudska prava. Ovi principi ukazuju na to da izborna pravila ne bi trebalo mijenjati ukoliko je datum izbora blizu, a pogotovo ne na sami dan održavanja izbora.
