Broj migranata koji stižu u Evropsku uniju (EU) preko Zapadnog Balkana ove je godine naglo porastao na brojeve koje nisu zabilježene od izbjegličke krize 2015. godine. Balkanske ali i srednjoevropske zemlje, poput Austrije i Češke, pojačale su granične kontrole kako bi zaustavile neregularne migracije, koje su postale dio unutarnje političke bitke u regiji.

Šef mađarske vlade Viktor Orban, poznat po odbijanju useljavanja do te mjere da ga povezuje s terorizmom, opisao je situaciju kao “vrlo ozbiljnu, gotovo kao 2015”, a to je godina u kojoj je više od milion ljudi došlo u Evropu bježeći od sukoba u Siriji i Iraku.

U Austriji, zemlji od 8,8 miliona stanovnika, ove će godine biti premašen broj od 88.000 zahtjeva za azilom iz 2015. godine, a u Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji broj presretnutih osoba na granicama se udvostručio ili utrostručio. Dok rat u Ukrajini i dolazak milion izbjeglica iz te zemlje zaokupljaju pažnju EU, na istočnom rubu bloka raste politička zabrinutost zbog dolaska migranata i izbjeglica, uglavnom s Bliskog istoka.

Naime, u prvih devet mjeseci 2022. godine, prema posljednjim podacima Evropske komisije, više od 106.000 ljudi pokušalo je ilegalno ući u EU s Balkana, što je više nego utrostručeno u odnosu na 2021. godinu i deset puta više nego 2019. godine.

Od februara 2020. godine, kada je prekršen migracijski sporazum između EU-a i Turske, Grčka je na svojim granicama primijenila “brutalnu” politiku “sistematskog vraćanja”, što uveliko otežava dolazak izbjeglica iz Turske. Krajem 2019. godine u Grčkoj je bilo približno 110.000 tražitelja azila, a zajedno s onima koji su stigli kasnijih godina ukupno ih je bilo oko 150.000. Ali sada ih je u Grčkoj ostalo samo oko 35.000. Većina je krenula prema sjeveru.

Drugi faktor koji stručnjaci navode jeste vizna politika Srbije. U tu zemlju možete putovati bez vize, među ostalima, iz Indije, Tunisa i Burundija, a ona ima sporazum o bezviznom režimu sa EU. To ljudima olakšava put do Beograda i zatim nastavak prema EU. Austrija, Njemačka i češko predsjedništvo EU oštro su kritizirali viznu politiku Srbije, koja je obećala da će je promijeniti do kraja godine.

Iako su Sirijci i Afganistanci i dalje najčešći na balkanskoj ruti, pažnju izaziva povećan broj migranata iz Indije. U dokumentu češkog predsjedništva EU stoji da je u Hrvatskoj i Sloveniji do sada ove godine registrirano približno 1.700 zahtjeva za azilom državljana Indije i Burundija, dok 2021. nije podnesen niti jedan. Situacija je slična kao i 2018. godine, kada je Srbija dozvolila Irancima da putuju bez viza, ali je morala odustati od toga nakon pritiska EU. Za razliku od Iranaca, Indijci ne idu u prihvatne centre, prelazak granice dogovaraju s krijumčarima, pa granične policije zaključuju kako je riječ o ljudima koji imaju mnogo više resursa od ostalih migranata. /D. H./