Na osnovu podataka iz World Integrated Trade Solution (WITS), trgovinskog softvera Svjetske banke, daleko najvažniji izvozni partner Rusije je Kina, s udjelom od 13,4 posto ukupnog izvoza. Na drugom mjestu slijedi Holandija. Ovo je vjerovatno zbog takozvanog Rotterdamskog efekta. Roterdam, naprimjer, kao najveća evropska luka, pojavljuje se kao odredište u mnogim trgovinskim statistikama, čak i ako se roba tamo samo istovara, a zatim prevozi uz Rajnu u Njemačku ili preko Lamanša u Englesku.

Najnoviji podaci također naglašavaju važnost rusko-njemačkog trgovinskog odnosa - Rusija je u Njemačku izvozila uglavnom sirovu naftu i prirodni gas u vrijednosti od 19,4 milijarde eura - što odgovara 59 posto udjela u cjelokupnom njemačkom uvozu iz Rusije. Rusija je također isporučivala Njemačku metale, naftu, koks i ugalj.

Druga važna izvozna tržišta za Rusiju su Bjelorusija, Turska, Južna Koreja, Italija i Kazahstan. Udio ruskog izvoza u Veliku Britaniju i Sjedinjene Države, s druge strane, iznosi samo 3,1 posto. Ova Statista infografika, zasnovana na trenutnim proračunima Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel, pokazuje koje bi trgovinske sankcije Zapada najteže pogodile rusku ekonomiju. Prema tome, najozbiljniji bi uticaj imao obustava trgovine prirodnim gasom.

Bez obzira na to što je Kina glavni trgovinski partner Rusije, s dominantnim vrijednostima uvoza i izvoza, trgovinske veze sa zapadnim zemljama također su vrlo značajne i sankcije mogu ozbiljno naštetiti ruskoj ekonomiji.

Nije tajna da Rusija preferira Kinu kao ekonomsko-političkog partnera u njihovoj zajedničkoj konfrontaciji Zapadu. Među prvim sankcijama koje su ciljale ruski finansijski sektor jeste i zamrzavanje imovine Centralne banke Rusije u zapadnim zemljama, što se prije svega odnosi na devizne rezerve. I u tom kontekstu Kina je najznačajniji oslonac Rusije, jer pojedinačno drži najveće ruske devizne rezerve. Istina, najveći dio ruskih rezervi je u zlatu koje se čuva u Rusiji.

Prema sada nedostupnom izveštaju ruske Centralne banke koji je sačuvala internet arhiva Wayback Machine, 13,8 posto ukupnih ruskih rezervi, koje se drže u zlatu i stranoj valuti, nalazile su se u Kini, i otprilike isti udio imovine u kineskoj valuti Yuan.

Najveći udio rezervi bio je u samoj Rusiji – u obliku zlata, koji čini 21,7 posto rezervi. Uz napredovanje sankcija protiv njene centralne banke, to znači da će Rusija vjerovatno ostati u posjedu jedne trećine svojih trenutno jakih rezervi od 630 milijardi dolara kroz domaće zlato i kineski juan. Lokacija još 10 posto rezervi nije navedena u izvještaju, dok 5 posto drže međunarodne finansijske institucije.

Zemlje EU, zajedno sa Velikom Britanijom, SAD-om i Kanadom, u subotu su prešle na zamrzavanje imovine pod svojom jurisdikcijom povezane s ruskom centralnom bankom. Prema najnovijem izvještaju, oko 25 posto ruskih rezervnih sredstava nalazilo se u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Ukupne rezerve u eurima iznosile su oko 32 posto.

Nakon dedolarizacije ruskih rezervi tokom proteklih godina, dolarska sredstva činila su samo oko 16 posto ruskih zaliha. SAD su držale samo 6,6 posto ruskih rezervi prošle godine, dok su ostale dolarske rezerve držane negdje drugdje. U Japanu je obrnuto jer zemlja ima više ruskih rezervi (10 posto) nego što ih ima u svojoj valuti. Japan je u ponedjeljak saopćio da također koordinira sa G7 oko sankcija protiv ruske centralne banke.

Više od tri četvrtine rezervi ruske centralne banke su sredstva u stranoj valuti. Otprilike polovina su vrijednosni papiri u stranoj valuti, poput državnih obveznica, koje nikada ne napuštaju svoju zemlju izdavanja. Oko 25 posto je vezano za strane nacionalne banke, privatne strane banke, Banku međunarodnih poravnanja i MMF.

Ipak, to nije spriječilo da ruska valuta rublja padne na historijski minimum u odnosu na dolar tokom protekle sedmice kada je 1 USD vrijedio 118 rublji. Za ilustraciju, prije početka invazije dolar je vrijedio 75 rubalja.

Moskovska berza, zbog straha od potpunog sloma, tokom cijele sedmice ostala je zatvorena. No, to ne znači da sankcije ne utječu na rusku ekonomiju. Osim što su se zapadne kompanije povukle sa ruskog tržišta, i što građani Rusije panično traže dolare da zamijene rublje u američku valutu, jer rublja postaje bezvrijedna. Kako sankcije djeluju u stvarnosti. Oleg Tinkov bio je najbogatiji Rus. Osnovao je digitalnu banku Tinkoff koja je izlistana na Londonskoj berzi. Dionice njegove banke pale su 90 posto. Tinkov je za 10 dana rata u Ukrajini izgubio pet milijardi dolara. Forbes procjenjuje da je vrijednost njegove imovine pala sa pet milijardi dolara na 800 miliona. On više nije milijarder. Ruski kralj metala Oleg Deripaska također mnogo novca gubi zbog ruskog rata u Ukrajini i otvoreno se protivi ratu. O Sberbanci da i ne govorimo, ona više u Evropi ne postoji. Nakon što je došla na listu sankcionisanih kompanija, klijenti su masovno povukli novac iz banke, a dionice su pale za 95 posto, na vrijednost od jednog centa.

Nakon više od 30 godina otvaranja prema svijetu, stvaranja poslovnih veza, Rusi se ponovo zatvaraju iza željezne zavjese.