Napad u Banjskoj krajem devetog mjeseca bio je jedan od najopasnijih vojnih incidenata u regiji zadnjih godina. Analitičari su ponudili dva tumačenja tih dešavanja.

Jedni tvrde da je to bilo podsjećanje za srbijansku i regionalnu javnost, ali i Vučića ko je stvarni vladar Srbije. Prema njihovom mišljenju to je Srpska pravoslavna crkva kao produžena ruka Rusije. Razilaženje se desilo po pitanju pregovora s Kosovom koji su bili u toku u Vašigtonu gdje se nalazio Vučić kad je došlo do napada. Procjena proruske strane je bila da je Vučić spreman na za njih neprihvatljive ustupke pa je Milan Radoičić preuzeo stvari u svoje ruke, organizovao oružanu grupu i izvršio napad.

Drugi analitičari tvrde da je sve desilo pod nadzorom Vučića. Bez obzira na različite stavove, indikativno je da je broj žrtava na srpskoj strani bio veći, ali da se to zataškalo te da je Radoičić istog dana pušten iz pritvora nakon saslušanja.

Očito je da su strane ambasade ili lobisti na vrijeme javili Kurtiju šta se sprema, a ovaj događaj je potpuno promijenio odnos snaga u iscrpnom pregovaračkom procesu.

Da Kurti koristi historijsku priliku da izvrši mirnu reintegraciju sjevera pokazuje niz dešavanja. Na proteklim izborima u Srbiji građani Kosova koji imaju i srbijansko državljanstvo su morali preko granice na glasanje. Kosovska državna kompanija nadležna za isporuku električne energije uspostavila je punu nadležnost na sjeveru i traži od općina s srpskom većinom da isplate milionski dug.

Početak godine za Prištinu je dobro krenuo jer je označio konačan kraj problematike sa tablicama čime je Beograd odustao od ranijih zahtjeva i praktično do kraja priznao nezavisnost Kosova.

Pored navedenog, prvi dan nove 2024. godine za Kosovo je ozvaničio historijsku prekretnicu jer je okončana vizna blokada. Također, Kurti se pohvalio da je Španija priznala kosovski pasoš.

Tenzije su dodatno zategnute najavom zabrane upotrebe srbijanskog dinara na sjeveru Kosova i ukidanje platnog prometa o čemu je Vučić govorio u Davosu.

Ova dešavanja se mogu posmatrati i kao priprema za popis stanovništva koji je najavljen za april jer će omogućiti realizaciju popisa i na sjeveru zemlje što se nije desilo na popisu 2011. godine.

Američko oružje za Kosovo izaziva zabrinutost u Rusiji

Rusija je oštro reagovala protiv prodaje sofisticiranog oružja vojsci Kosova od strane SAD, prenosi The Geopost.

Prokremljovski mediji prenijeli su izjavu portparolke ruskog ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove da „Moskva osuđuje svaki pokušaj naoružavanja kosovskih ilegalnih paravojnih formacija“.

Ruski mediji citiraju moskovskog zvaničnika koji je rekao: „Neodgovornost Vašingtona i njegovih saveznika, nepoštovanje normi međunarodnog prava i odredbi Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN podrivaju pregovarački proces o pitanju Kosova i povećavaju rizik od destabilizacije kako u samom regionu i na Balkanu u cjelini“.

Ovo je skoro ista izjava koju je dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije dva dana, kada se također izjasnio protiv prodaje sofisticiranog naoružanja vojsci Kosova.

“Takozvane kosovske sigurnosne snage, koje ne mogu da postoje u skladu sa normama međunarodnog javnog prava i u skladu sa Rezolucijom 1244, imaju ukupno 223 oklopna vozila zajedno sa takozvanom kosovskom policijom. Žele da povećaju na 350 oklopnih vozila, žele da do 2027. godine imaju 5.500, kako kažu, profesionalnih vojnika i još 20.000 u prvoj rezervi. Takvi su njihovi planovi. Za nas nema iznenađenja. Amerika ih vodi”, rekao je Vučić.

Vučić je tvrdio da Priština ima najbrže rastući vojni i policijski budžet u regionu. Kao odgovor, on je najavio nova ulaganja u proširenje vojnih sposobnosti Srbije, uključujući opremanje njenog sistema protuvazdušne odbrane.

Zvanična statistika pokazuje da je Srbija država koja je izdvojila najviše budžeta za kupovinu novog naoružanja u regionu, uglavnom iz Rusije i Kine. Podaci Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) pokazuju naglo povećanje srpske vojne potrošnje sa 710 miliona američkih dolara u 2016. na 1,4 milijarde američkih dolara u 2022. godini.

U međuvremenu, Američka agencija za odbrambenu i sigurnosnu saradnju objavila je 11. januara da je odobrila zahtjev Kosova za 246 projektila Javelin FGM-148F i opremu za praćenje po procijenjenoj cijeni od 69 miliona eura (75 miliona američkih dolara). 

„Ova predložena prodaja će podržati ciljeve američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti jačanjem sigurnosti europskog partnera koji je važna snaga političke i ekonomske stabilnosti u Europi“, saopćio je Biro za vojno-politička pitanja američkog Stejt departmenta.

Nakon odluke parlamenta, kosovske snage sigurnosti biće transformisane u formalnu i profesionalnu vojsku. Priština ima za cilj da se transformacija završi do 2028. godine, dok će se nabavka novog naoružanja nastaviti tokom ovog perioda.