Ekstremna desnica predvođena Geertom Wildersom pobijedila je na izborima u Nizozemskoj, pokazuju izlazne ankete objavljene u 21 sat na javnoj televiziji (NOS). Stranka za slobodu (PVV) dobila je, prema procjenama, 35 mjesta u Kongresu od 150, gdje je većina određena na 76. I po prvi put je pobijedila na zakonodavnim izborima.

Prema ovoj izlaznoj anketi, savez socijaldemokracije i ekologa (GroenLinks-PvdA) na čelu sa socijaldemokratom Fransom Timmermansom nalazi se na drugom mjestu s 25 zastupnika. Treće mjesto, s 24, zauzimaju liberali Dilan Yesilgöz iz stranke još uvijek vršitelja dužnosti premijera Marka Ruttea (VVD).

Pieter Omtzigt, bivši demokršćanin i čelnik Novog društvenog ugovora, grupe desnog centra, nalazi se na četvrtom mjestu s 20 zastupnika. Deset mjesta imaju lijevi liberali (D66). Seljačko-građanski pokret (BBB), koji zastupa poljoprivredni sektor, dobio je sedam mjetsa. S ovim brojkama formiranje koalicije bit će vrlo teško jer do danas nijedna nacionalna stranka nije željela vladati s Wildersom.

U svom prvom istupu nakon objave rezultata, Wilders je u Haagu izjavio: “Mi smo najveća stranka u Nizozemskoj. Ne možemo više biti odbijeni. Glasači su se oglasili i kažu da im je dosta. Imamo nadu i ono što želimo je zaustaviti tsunami imigracije.” Nakon ovoga obećao je “raditi u okviru Ustava i surađivati s ostalim strankama”. Čelnik krajnje desnice dodao je da namjerava formirati "koaliciju desnog centra s VVD-om, Seljačko-građanskim pokretom i Novim društvenim ugovorom", što bi ukupno imalo oko 86 mjesta.

Ako računate od 1945. godine, to je prvi put da je ekstremna desnica pobijedila na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj. Mora se uzeti u obzir da ti rezultati mogu varirati, budući da će brojanje trajati preko noći. Borba između liberala, progresivaca i ekstremne desnice trajala je do kraja kampanje, a Wilders je promijenio svoj govor protiv islama.

Nije popuštao po pitanju imigracije i intonirao je na televiziji uzrečicu “Nizozemska za Nizozemce”. Uvjeravao je da će, ako pobijedi, vladati "za sve građane, ali da u zemlju dolazi previše ljudi koje ne možemo apsorbirati".

Gotovo 13 miliona birača – od 17,8 miliona stanovnika – imalo je pravo birati između 26 stranaka koje su predstavile kandidate. Nizozemska predizborna kampanja uveliko se temelji na brojnim televizijskim debatama koje okupljaju čelnike različitih stranaka s mogućnošću dobivanja zastupnika u parlamentu.

Pred kamerama, bilo u grupama ili u parovima, moderator poziva kandidate da brane svoje programe uspoređujući ih s programima svojih protivkandidata. Dobro uigrana formula koja, međutim, biračima ovaj put nije pomogla da se odluče. Sedam od 10 Nizozemaca uoči glasanja još je bilo neodlučno, pokazuju najnovije ankete. Na kraju, čini se da su imigracija i azil nadjačali probleme stanovanja, socijalne sigurnosti i troškova života. Nešto što je Wilders u svojim govorima povezivao s onim što opisuje kao "teret za društvo", zbog broja migranata koje smatra pretjeranim.

Samoproglašeni fan mađarskog premijera Viktora Orbana, Wilders je također izričito protiv EU-a, pozivajući Nizozemsku da kontrolira svoje granice, značajno smanji svoja plaćanja Uniji i blokira ulazak svih novih članica.

Wilders je međunarodno poznat po svojoj vatrenoj antiislamskoj politici, a nizozemski ga je sudac osudio za diskriminaciju nakon što je vrijeđao Marokance na predizbornom skupu 2014. godine. Wilders će vjerovatno voditi razgovore o formiranju vlade koji će započeti u petak. Rekao je da želi voditi zemlju, ali će morati surađivati s drugim strankama kako bi formirao koaliciju s većinom u parlamentu. Taj proces obično traje mjesecima.

Očekuje se da će pokušati formirati desničarsku vladu s VVD-om i novonastalom strankom 'Novi društveni ugovor', iako bi pregovori mogli biti teški jer su obje stranke rekle da imaju ozbiljne sumnje u suradnju s Wildersom, zbog njegovog otvorenog antiislamskog stava.