Jeruzalemski veliki muftija, Amin al-Husseini, tražio je pomoć pape Pija XII u borbi protiv uspostave Države Izrael, otkriva nedavno pronađeni dokument u vatikanskim arhivima.
U pismu koje je Husseini poslao Svetoj Stolici u ljeto 1947. godine, četiri mjeseca prije nego što je UN odobrio Plan podjele koji je otvorio put ka osnivanju Izraela, muftija je napisao kako se nada potpori Vatikana u zaustavljanju “opasnosti” koja prijeti Arapima Palestine.
Pismo je papi dostavio glasnik šest godina nakon što se muftija sastao s Hitlerom kako bi zatražio njegovu podršku za uspostavu ujedinjene arapske zemlje koja bi obuhvaćala Irak, Siriju, Liban, Jordan i Palestinu. U oba slučaja, apeli Hitleru 1941. i papi 1947. godine nisu pomogli Husseiniju u ispunjavanju njegovih želja.
U nedavno otkrivenom dokumentu, sa datumom od 23. jula 1947. godine, Husseini piše da želi "ojačati prijateljske veze" između Svete Stolice i "arapskog i islamskog svijeta" kako bi "zajedno izbjegli opasnosti tako ozbiljnih razarajućih principa koji ugrožavaju sve religije, sva vjerovanja i sav moral.”
Husseini nije upotrijebio riječ "cionizam", ali iz konteksta je jasno da je to ono na što je mislio. Veliki muftija kaže Papi da bi "podrška Časne Papinske Stolice arapskoj stvari Palestine" izazvala "živu zahvalnost" arapskog i islamskog svijeta.
Pismo je papi prenio nadbiskup George Hakim (Maximos V), koji je bio poznat po svom neprijateljstvu prema cionizmu koji je kasnije u izraelskoj štampi nazivan "muftijinim izaslanikom u svećeničkoj odjeći". Hakim je takođe informisao Papu da bi muftija mogao biti potencijalni saveznik Svete Stolice na Bliskom istoku.
Papa je izvrdavao u svom odgovoru. U pismu koje je poslao Husseiniju, govorio je o “interesu koji Sveta Stolica nikada nije prestala imati za ovu svetu zemlju Palestinu” i poželio “pravedan i stvaran mir kroz razumijevanje, međusobni dogovor, poštivanje prava svih”. Pismo je završilo papinim obećanjem njegove predanosti, “kao što je uvijek nastojao činiti, da iz svoje visoke vlasti i unutar svoje duhovne misije promoviše uspostavu harmoničnog poretka o kojem ovisi svačija sreća”.
Tu je korespondenciju otkrila talijanska historičarka Maria Chiara Rioli tokom istraživanja vatikanskih arhiva koji su početkom godine djelimično otvoreni historičarima. Pismo velikog muftije objavljeno je u njenoj novoj knjizi "A Liminal Church", koja ispituje uključenost crkve u sukob na Bliskom istoku.
Naučnici diljem svijeta bave se historijskim istraživanjem koje ima za cilj odgovoriti zašto je papa Pio XII, papa kojem se muftija obratio 1947. godine, odlučio šutjeti dok su nacisti izvodili svoje masovne zločine. Pio je bio oštro kritiziran zbog svoje šutnje, a čak su ga nazivali i "Hitlerovim papom". Vatikan je, međutim, tvrdio da je Pio iza kulisa radio na spašavanju Jevreja.
Prošlog je ljeta američki historičar otkrio druge dokumente u vatikanskim arhivima koji upućuju na to da je Pio XII učestvovao u otmici jevrejske djece čiji su roditelji ubijeni u Auschwitzu, te u držanju djece u samostanu nakon Holokausta, suprotno željama njihove porodice.
