Ramazan je mjesec duhovnosti, ali za mnoge muslimane, to često uključuje prekomjerno konzumiranje hrane i pretjeranu potrošnju. Ta praksa ima značajne posljedice. Studije procjenjuju da se najmanje 15 do 20 % hrane pripremljene za Ramazan na Bliskom istoku baci prije nego što se pojede.

Anketa među muslimanima u Ujedinjenom Kraljevstvu iz 2022. godine pokazala je da je 54 % ispitanika bacilo hranu tokom ramazana. Međutim, isti izvještaj kaže da 9 od 10 britanskih muslimana vjeruje da je bacanje hrane protivno pravom duhu Ramazana.

Usred sve veće zabrinutosti za klimatsku krizu i obnovljenog naglaska na ekološkoj odgovornosti, mnogi muslimani vode računa da manje bacaju hranu tokom Ramazana.

Kako Nazish Qureshi piše za Muslim Climate Watch, muslimani bi trebali biti na čelu pokreta za klimatsku pravdu jer "islam nalaže svetu dužnost upravljanja Zemljom... a značajan dio muslimanskog stanovništva trenutno trpi ozbiljne posljedice klimatskih katastrofa."

Neko ko se slaže sa ovom pretpostavkom je Imaan Mohammed, studentica geografije u Londonu, koja jsmatra da briga o planeti ide ruku pod ruku sa ramazanskim aktivnostima.  

„U ramazanu je tokom odrastanja sve bilo u vezi sa punjenjem stomaka, pravljenjem previše hrane i jednostavno nesvjesnim o tome šta proizvodimo i konzumiramo. Ali kako sam odrasla i zainteresovao se za planet, a posebno uključio se u ekološki aktivizam. Na univerzitetu sada vidim da ograničavanje količine hrane koju bacamo tokom Ramazana samo po sebi može biti ibadet", kaže u razgovoru za TRT World.

Racionalno ponašanje

Vladini zvaničnici su također počeli govoriti o potrebi "racionalnog ponašanja" u Ramazanu. Ranije ovog mjeseca, ministarstvo okoliša Saudijske Arabije pozvalo je vjernike da se hrane održivije tokom ramazana, rekavši da velike količine mesa pune deponije i predstavljaju problem za poljoprivredni sektor. U prosjeku svaki stanovnik Kraljevstva svake godine baci više od 184 kg hrane, što ukupno iznosi 4 miliona tona u cijeloj zemlji i predstavlja gubitak od 10,7 milijardi dolara.

U međuvremenu, kako bi se suprotstavili rasipanju hrane u Velikoj Britaniji, grupe poput Green Deen nastoje se ponovo povezati s tradicionalnim islamskim učenjem o brizi za Zemlju. Organizatori su rekli da su bili inspirisani knjigom Ibrahima Abdula Matina Green Deen: Šta islam uči o zaštiti planete, za održavanje etičkih iftara.

Ovo uključuje trostruki pristup jačanju ekološke svijesti u mjesecu Ramazanu: smanjiti oslanjanje na plastiku za jednokratnu upotrebu, smanjiti potrošnju mesa i eliminirati bacanje hrane. Mnogi muslimani širom svijeta pristupaju Ramazanu sa istim fokusom, koristeći jednostavne strategije za smanjenje rasipanja hrane kao što je jedenje ostataka ili doniranje nepojedene hrane.

Kraj plastike za jednokratnu upotrebu

U Sjedinjenim Državama, Safa Ali je uspješno lobirala u svom malom mesdžidu da zabrani plastiku za jednokratnu upotrebu i umjesto toga instalira hladnjake za vodu. Plastika za jednokratnu upotrebu je koja je dizajnirana da se koristi samo jednom prije nego što se baci ili reciklira - iako većina završi na deponiji. U stvari, samo 9 posto svjetskog plastičnog otpada se zapravo reciklira, a više od polovine ide direktno na deponiju.

U razgovoru za TRT World, učitelj iz Kalifornije je rekao: "Godinama je naša džamija poklanjala plastične flaše vode vjernicima koji su dolazili na teraviju, ali svake noći bi ih samo ostavljali na tepihu, ne reciklirali ili čak bacali na neprikladno mjesto."

"Bilo je neuredno, to je bio poremećaj za naše komšije i nisam mogla a da se ne osjećam kao da je prolazak kroz toliko plastike svaki ramazan na neki način bio u suprotnosti sa suštinom samog mjeseca."

Nakon što su Ali i njen brat prikupili sredstva da pokriju troškove hladnjaka za vodu, odbor mesdžida pristao je da ih instalira.

"Od tada je mesdžid čistiji i uredniji, manje je buke od krckanja boca s vodom i možemo se u miru moliti znajući da ne doprinosimo štetnoj upotrebi plastike za jednokratnu upotrebu."

Afirmacija poslaničke tradicije

Na površini, moglo bi se činiti da je ovo povećano fokusiranje na zaštitu životne sredine tokom Ramazana nova tradicija, koja je nastala iz nedavnih pokreta za klimatsku pravdu širom svijeta. Ali za mnoge muslimane, ekološki pristupi ramazanu zapravo proizlaze iz poslaničke tradicije koje pružaju okvir za to kako bi se ljudi trebali ponašati tokom cijele godine.

Omar Ilyas je britanski konvertit koji trenutno živi u Abu Dabiju. Počeo je da obuzdava svoju konzumaciju mesa i onoga što smatra luksuzom kada je počeo da uči o islamu.

"Poslanik Muhamed, a.s., nas je naučio da treba da držimo svoje stomake za trećinu praznim u svakom trenutku; da nismo muslimani ako punimo svoje stomake dok su naše komšije gladne Gledajući njegov primjer, više nisam mogao opravdavati svoj stari način života da jedem i pijem sve dok mi stomak nije bio potpuno napunjen."

Umjesto da jedemo dok se ne mogu pomaknuti, moja supruga i ja kuhamo zdrave obroke na veliko i samo se serviramo malim tanjirima da ispunimo proročki primjer. Vidim da moj islam sada ide ruku pod ruku sa mojim prehrambenim navikama.

Dodao je: "Zabavno, preseljenje u muslimansku zemlju zapravo mi je otvorilo oči za to koliko malo pažnje većina muslimana posvećuje proročkoj tradiciji kada je u pitanju hrana i piće. Kada je halal hrana lako dostupna, čini se da je u redu -prepustiti se, trošiti i biti pohlepan. Vidjevši tu kulturu iz prve ruke, zakleo sam se da ću biti drugačiji."

Iljas je rekao da meso jede samo petkom i da pokušava da bude vegetarijanac tokom sedmice.

"I umjesto da jedemo dok se ne mogu kretati, moja supruga i ja kuhamo zdrava jela na veliko i samo se serviramo malim tanjirima da ispunimo proročanski primjer. Vidim da moj islam ide ruku pod ruku sa mojim navikama u ishrani."

Konzumacija mesa je u posebnom fokusu aktivista za zaštitu životne sredine jer nesrazmjerno doprinosi i krčenju šuma i oslobađanju opasnih nivoa ugljičnog dioksida koji zauzvrat ubrzava globalno zagrijavanje. U stvari, proizvodnja mesa čini gotovo 60 posto svih stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane.

U zemljama poput Britanije, muslimani su neki od najvećih potrošača mesa. Procjenjuje se da, uprkos tome što čine oko 6,4 posto opće populacije, muslimani kupuju i jedu oko 20 posto cjelokupne jagnjetine i ovčetine u zemlji.

Razmišljajući o Gazi

Ove godine, rat u Gazi je također potaknuo mnoge muslimane da ponovo pogledaju kako provode Ramazan.

U Otavi u Kanadi, Khadija Rehman i članovi njene porodice odlučili su ove godine ukloniti sav luksuz iz svog ramazana i donirati sav ušteđeni novac za pomoć ljudima u Gazi. To uključuje smanjenje unosa mesa i viška hrane.

Govoreći za TRT World, Rehman je rekao: "Ove godine nije bilo u redu da ukrasim svoju kuću, da kupim mnogo egzotičnih i skupih sastojaka ili da pretjeram sa ramazanskim poklonima za prijatelje i porodicu. braća i sestre u Gazi poste, a da ne znaju ni da li će imati nešto za jelo na zalasku sunca."

Dodala je da se nada da je jedna mala srebrna linija svjedočenja o teškoćama u Gazi to što ljudi počnu gledati na Ramazan na strožiji način, "kao na sezonu oporavka, učenja da preživimo od malog, da budu više svjesni onoga što mi imaju dok drugi nemaju."

Iako u to vrijeme nije razmišljala o okolišu, svjesna odluka da manje konzumira dovela je do manjeg bacanja hrane u njenom domaćinstvu, rekao je Rehman.

"To je kao, ako slijedimo proročku poruku, prirodno ćemo se brinuti o svom svijetu."