Palestinka sjedi na zemlji i grli svoje preminulo dijete koje je zamotano u bijelu posteljinu. Suze joj teku niz lice dok tiho plače i ponavlja riječ "Elhamdulillah", ponizno priznanje koje muslimani koriste da izraze zahvalnost Bogu bez obzira na teške okolnosti s kojima se mogu susresti.

Taj izraz vjere dirnuo je milione gledatelja na društvenim mrežama, čak je za neke rezultirao odlukama koje su promijenile njihov život. I 25-godišnja Abbey Hafez, koja je udata za muslimana i identificirala se kao kršćanka, bila je jedna od njih.

Američka influenserka na društvenim mrežama počela je čitati Kur'an nakon što je pogledala ovaj video i bila očarana odanošću palestinske majke. Dijeleći svoju priču u intervjuu, rekla je: "Moram pročitati ovu knjigu i vidjeti u šta oni vjeruju da bi bili tako nepokolebljivi u svojoj vjeri."

Poput Hafeza, čiji su video snimci prikupili preko 35 miliona pregleda na internetu, postoji široko rasprostranjen trend u zapadnim zemljama gdje se ljudi jako zanimaju za poznavanje islama izvan njegovog stereotipnog prikaza koji su mejnstrim mediji prenosili decenijama.

Od poznatih ličnosti do aktivista sa milionima sljedbenika, trend pojedinaca koji objavljuju svoju odluku da prihvate islam ili, u najmanju ruku, počnu čitati Kur'an, postao je sve češći na društvenim mrežama od 7. oktobra.

Primjeri uključuju Henryja Klassena, poznatog profesora oftalmologije na Kalifornijskom univerzitetu, i bivšeg španskog fudbalera Josea Ignacia Peleteria koji je prešao na islam. Holivudska zvijezda Will Smith također je izrazio interesovanje za čitanje Kur'ana. U drugom slučaju, najmanje 30 žena najavilo je prelazak na islam u Melbourneu, duboko dirnute svjedočenjem jake vjere Palestinaca.

Osjećaji solidarnosti, empatije ili simpatije prema Palestincima mogu doprinijeti želji da se sazna više o njihovom porijeklu i vjeri, objašnjava dr Vanessa Vroon sa društvenih i bihevioralnih nauka sa Univerziteta u Amsterdamu.

Kada ljudi počnu da se educiraju o islamu, često shvate da se "to razlikuje od onoga što uče iz često negativnog medijskog izvještavanja o islamu u zapadnim zemljama", kaže ona za TRT World.

Na pitanje koji bi mogli biti politički korijeni i implikacije ovih konverzija, Vroon kaže: “Poznato je da politika igra ulogu utoliko što se ljudi pitaju: je li islam zaista tako loš?”

“Ono što bi moglo napraviti razliku u svjetlu palestinsko-izraelskog sukoba je da u vijestima, iz dana u dan, ljudi vide da se usred ratnih razaranja Palestinci obraćaju Allahu za pomoć i snagu. Ovo bi, opet, mogao biti prvi poticaj da počnu više učiti o svojoj vjeri, možda se uvjeriti u njenu istinitost i razmisliti o tome da i sami postanu muslimani”, dodaje ona.

Mlada Amerikanka, Megan Rajs, bila je među pionirima u dijeljenju svog istraživanja islama na internetu, inspirisana palestinskim narodom. Počela je objavljivati ​​video zapise u kojima se govori o svom putu u islam, posebno nakon kupovine Kur'ana, što je izazvalo interesovanje njenih sljedbenika, što ih je navelo da sami razmisle o kupovini svete knjige.

Dok je komunicirala sa svojim sljedbenicima i odgovarala na njihove upite uglavnom o njenom učenju Kur'ana, Rice je osnovala klub digitalnih čitalaca gdje su ljudi mogli razmjenjivati ​​misli i tumačenja kur'anskih odlomaka. Broj zapadnih pojedinaca koji su počeli da čitaju Kur'an i dijele brojne video zapise u kojima se detaljno opisuju njihova pozitivna i obogaćujuća iskustva naglo se povećavao.

Meganino putovanje doživjelo je duboku transformaciju jer je evoluirala od utjecaja drugih na to da i sama postane influenserica, preuzimajući ulogu inicijatora u svojoj novootkrivenoj zajednici nakon prelaska na islam. Sada aktivno nastavlja svoj aktivizam na društvenim mrežama predvodeći različite kampanje.

Novi mladi korisnici društvenih medija nisu samo dovoljno hrabri da odbiju slijepu podršku zapadnih država svakoj izraelskoj akciji, izazovu medijske pristranosti i traže istinu kroz neovisno istraživanje; takođe su imali za cilj da inspirišu druge da se pridruže njihovoj potrazi za nijansiranijim razumijevanjem kolonijalne okupacije.

Druga Amerikanka, 32-godišnja autorica i dizajnerica sadržaja Kaitlyn Luckow, koja trenutno živi u Njemačkoj, pokrenula je BookTok seriju — vrstu sadržaja na TikTok-u gdje korisnici dijele, raspravljaju i recenziraju knjige — nakon 7. oktobra kako bi prenijeli znanje o historiji Palestine.

„Znala sam da moram da koristim platformu koju sam imala – bez obzira na to koliko je mala – da djelim saznanja, resurse i knjige. Ne znam sve i učim svaki dan. I ako mogu ohrabriti druge da učine isto, onda možda možemo zajednički zahtijevati i stvoriti sistemske promjene”, rekla je za TRT World.

Ljudi širom svijeta, posebno mladi, počinju otvarati oči i obrazovati se, smatra Luckow, dok svakodnevno izlaze na društvene mreže i gledaju kako se ubijaju nevini ljudi dok ih njihove vlade pokušavaju uvjeriti da je to pravo stvari koje treba učiniti da zaštite svoje interese.

Uprkos tome što svakodnevno dobiva brojne komentare mržnje, ona je i dalje odlučna da ohrabri ljude da preispitaju narative mejnstrim medija i krenu na svoja putovanja učenja o hitnim pitanjima.

„Iako nemam iluzija da ću odmah promijeniti nečije mišljenje, nadam se da ću možda pomoći da zasadim sjeme sumnje u vezi sa informacijama koje primaju i kako da postanu medijski pismeniji“, kaže ona.

TikTok govori sve

Stručnjaci kažu da je 2014. bila ključna godina u oblikovanju razumijevanja izraelsko-palestinskog sukoba kod nove generacije. Tokom te godine, rat u Gazi je rezultirao smrću preko 2.250 Palestinaca, što se poklopilo s protestima koji su izbili u SAD-u kada je policija upucala Michaela Browna, nenaoružanog 18-godišnjeg crnca.

Mišljenje globalne omladine o Palestini dobilo je novu dimenziju i kada je četvrt Sheikh Jarrah u Jerusalimu bila svjedok okupacije naseljenika u maju 2021. To je bio prvi put da su Palestinci, čiji su domovi bili okupirani, mogli podijeliti detaljne izvještaje o izraelskoj okupaciji kako se odvijala, zahvaljujući Instagramovoj funkciji prijenosa uživo. Posebno su ovi računi postali viralni, a ljudi su sedmicama gledali kako izraelske snage pokušavaju protjerati porodicu el-Kurd iz njihovih domova.

Nakon ovih događaja, kada je TikTok nadmašio Google po posjećenosti web stranica 2022. i doživio najbrži rast na više od milijardu korisnika među svim aplikacijama društvenih medija, kolektivno sjećanje Palestine među mladima na Zapadu počelo je da se oblikuje.

Odmah nakon napada 7. oktobra, razvio se talas samoobrazovanja na mreži jer su korisnici TikToka počeli objavljivati ​​video zapise koji pozivaju na otvorenu diskusiju o sukobu koji je u toku, što je dovelo do mnogih razgovora koji se bave historijom izraelske okupacije.

Od 16. do 30. oktobra bilo je skoro četiri puta više pregleda organski na TikTok objavama s hashtagom #StandwithPalestine globalno nego na objave s hashtagom #StandwithIsrael, objavila je kineska aplikacija, kao odgovor na optužbe da gura profesionalce. Palestinski video snimci namjerno, suptilno utiču na omladinu Amerike.

Milenijalci i Gen-Z, koji su primarni korisnici aplikacije, svjesniji su da sukob Izraela i Palestine nije nastao 7. oktobra. Nedavno istraživanje ukazuje na značajnu generacijsku razliku u američkoj perspektivi podrške Izraelu ili Palestini, pri čemu mlađe generacije pokazuju izraženiji propalestinski stav i pojačano ispitivanje američke politike u vezi sa sukobom.

Kontra-efekat

Dok TikTok i njegovi mladi korisnici ostaju značajan aspekt zapadno-islamske interakcije, fenomen povećanog interesa za islam nakon katastrofa u muslimanskom svijetu nije ništa novo.

Napadi 11. septembra 2001. godine označili su početno izlaganje islamu za mnoge zapadnjake, započevši transformaciju. Ovaj pomak doveo je do značajnog rasta muslimanske populacije u Sjedinjenim Državama, sa procijenjenim porastom broja od 1 milion na 2,6 miliona između 2000. i 2010. – porast od 67 posto – što islam čini drugom po veličini vjerskom grupom u zemlji i najbrže rastuća religija na svijetu.

Ljudi koji su tada prvi put saznali za ovu religiju i počeli da je istražuju iz radoznalosti često pominju da su doživjeli značajnu promjenu u načinu razmišljanja nakon što su shvatili da je religija u potpunoj suprotnosti s ekstremističkim ideologijama koje priznaju oni koji su odgovorni za napade.

„Od 11. septembra pa nadalje, niste mogli pronaći nijednu novinu u Sjedinjenim Državama koja godinama ne spominje riječi „islam“ i „muslimani“ dnevno ili sedmično, a to je očigledno imalo posljedice“, kaže Wilfredo Amr Ruiz, direktor komunikacija Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) Florida.

On napominje da je to bilo početkom 2000-ih kada su pionirske akademske institucije širom svijeta počele provoditi studije u oblastima kao što su islamske studije, muslimanske civilizacijske studije i kršćansko-muslimanski odnosi.

"Kad god se muslimani prikazuju, bilo pozitivno ili negativno, ljudi postaju znatiželjni ko su muslimani i šta islam podrazumijeva. Stavljanjem muslimana u prvi plan, bez obzira na namjeru iza toga, ljudi će neizbježno učiti od njih. Bilo da se muslimani prikazuju da govore istina o njihovim vjerovanjima i postupcima ili jednostavno ocrnjivanje, neizbježno će donijeti posljedice i pojedinci će postati zaintrigirani", kaže on za TRT World.

Ruiz, koji se i sam vratio 2003. godine, nekoliko godina nakon napada 11. septembra, smatra da je još jedna posljedica rastuće islamofobije u SAD-u nakon krize u Iraku, Afganistanu i arapsko-izraelskog rata to što su muslimani postali budniji protiv diskriminacije i nastojali da se obrazuju o svojim pravima.