„Hrabra oslobodilačka borba Ukrajine protiv agresije i nezakonite okupacije Ruske Federacije nedvojbeno je velika geopolitička borba našeg vremena. Posljedice ovog sukoba imat će generacijski utjecaj na velike i male države diljem Euroazije i atlantskog svijeta. U Bosni i Hercegovini, koja je i sama bila žrtva agresije susjedne zemlje tijekom 1990-ih, posebno smo svjesni kako strateške nužnosti pobjede Ukrajine, tako i patnje ukrajinskog naroda u njegovim nastojanjima da postignu taj uspjeh“, piše Željko Komišić.

On ističe da je kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine svjestan ograničenja savremene sigurnosne politike atlantske zajednice. Naveo je da je da je zapadna poltika u Bosni i Hercegovini i regiji vezana za kratkoročna rješenja i razumijevanje stabilnosti ukorijenjeno u umirivanju kriminalno-nacionalističkih elita, umjesto da potiču nastanak funkcionalnih predstavničkih i demokratskih institucija.

Komšić je dodao kako postoji zloćudna politika Kremlja u regiji i to da je njegov kabinet stalno upozoravao atlantske partnere na ruske mahinacije u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu.

"U decembru 2020. godine, na primjer, usprkos riziku ozbiljne odmazde Kremlja protiv moje zemlje, odbio sam se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom nakon što je njegova vlada još jednom jasno dala do znanja da podržava lokalne secesioniste. Bili smo spremni riskirati odmazdu Moskve dok su mnogi u Evropi još uvijek pokušavali sarađivati sa Vladimirom Putinom," podsjetio je Komšić.

Komšić je kazao da je zadovoljan podrškom NATO-a Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te podršci koja se pruža Ukrajini, ali da Rusija na Zapadnom Balkanu ne djeluje direktno nego putem mreže posrednika.

Pozvao je na stvaranje demokratskih i procesa koji su neophodni za formiranje suverene Bosne i Hercegovine, sposobne države koja može pridonijeti EU i NATO interesima, a ne samo koja zavisi od njih.

"Sigurnost Bosne i Hercegovine, a s njom i stabilnost cijelog Zapadnog Balkana, ovisi o demokratskoj evoluciji zemlje. Nažalost, nedavno obnovljeni napori međunarodne zajednice, uključujući intervencije Ureda visokog predstavnika na našim općim izborima 2. oktobra, samo su dodatno učvrstili neposlušne sektaške interese, gurajući Bosnu i Hercegovinu još dalje od težnji za članstvom u EU i NATO", piše u tekstu.

Komšić podsjeća da popuštanje prema ekstremističkim elementima njih samo ohrabruje i da je to poznato još iz rata u Bosni i Hercegovini, prve i druge invazije Rusije na Ukrajinu, ali i najmračnijih trenutaka Evrope u ranom 20. stoljeću.

"Pomoć koja je potrebna Bosni i Hercegovini je pomoć u usklađivanju našeg ustavnog režima sa suštinom pravne stečevine EU, njenim kolektivnim pravima i obvezama koje čine zakon EU, koji naglašava da su 'univerzalne vrijednosti nepovredivih i neotuđivih prava ljudske osobe, sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava.' Ovo ne smije biti samo naš neposredni cilj radi samog sebe, jer je to politički i etički imperativ, već zato što je istinska ustavna demokracija jedini ssistem koji može garantovati suverenitet Bosne i Hercegovine, a time i stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana", piše Komšić.

Dodaje kako ostaje predan korištenju svih dostupnih demokratskih i pravnih sredstava kako bi Bosnu i Hercegovinu približio tim univerzalnim standardima slobode i jednakosti, a da to znači minimalno provedbu svih preostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava i vlastitog Ustavnog suda.

Uvjeren je da rezultat tih napora mora biti ulazak u EU i NATO, te da će to biti historijsko postignuće ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i euroatlantsku zajednicu.
"Bosanskohercegovački narod ne traži iznimke, niti traži bilo kakav popust od EU ili NATO-a. Tražimo samo potporu potrebnu za ostvarenje naših demokratskih težnji: puna jednakost za sve naše građane i vlast koja je odgovorna, transparentna i reprezentativna. Uvjeren sam da je otpornost Ukrajine u suočavanju s ruskom agresijom ukorijenjena u pluralizmu i demokraciji zemlje. I Bosnu i Hercegovinu kroz našu historiju karakterizira pluralizam, unatoč čestim nastojanjima da se uništi i podijeli naš narod i njegova kultura. To je naša snaga. Sada je došlo vrijeme da se ta snaga usmjeri na stvaranje ustavne demokracije u Bosni i Hercegovini dostojne svog imena i dostojne naših građana", stoji u tekstu.

Izvor: Just Security