Ako ovih dana svratite do Arhiva Bosne i Hercegovine, na ulazu u čitaonicu dočekat će vas plakat “Zarazna bolest – ulaz zabranjen”. U aktuelnom trenutku zaraze svakako su ovakvi natpisi svakodnevnica, ali ovaj u Arhivu Bosne i Hercegovine dio je izložbe “Kroz fondove i zbirke Arhiva Bosne i Hercegovine”. Izložba je nastala u povodu obilježavanja 74 godine rada i postojanja Arhiva Bosne i Hercegovine, osnovanog 12. decembra 1947. Tokom naredne godine, kako bi obilježio ovu važnu godišnjicu, Arhiv će imati pojačane promotivne aktivnosti.

“Ova izložba zamišljena je na način da uzmemo najzanimljivije inserte iz naših fondova, da prikažemo javnosti barem dio onoga čime raspolažemo. Moram reći da smo, kao tim koji je radio na ovoj izložbi, imali težak zadatak da iz fondova i zbirki izaberemo šta ćemo pokazati. Koncept izložbe takav je da imamo različite vrste arhivalija – rukopise, fotografije, arhitektonske nacrte, proglase, knjige, novine i razglednice iz različitih perioda historije Bosne i Hercegovine”, kaže Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

U ovom prvom dijelu izložbe nalaze se nacrti objekata građenih u vrijeme Austro-Ugarske. Između ostalog, tu su nacrti bogomolja svih religija te nacrti nekih javnih objekata.

“BOŠNJACI I HERCEGOVCI…”

“Počeli smo s proglasom cara Franje Josipa izdatim povodom okupacije Bosne 1878. godine, proklamacijom koja počinje s ‘Bošnjaci i Hercegovci...’ To je originalan dokument. Nismo išli hronološkim redom, nego smo stvari grupirali tematski. Pokušali smo izložbu prilagoditi prostoru koji imamo. Rijetkost je da se izložba postavlja u našem prostoru, ali mi smo se odlučili da našu čitaonicu malo obogatimo”, objašnjava Ohranović, te nastavlja pokazivati izložene dokumente: “Ovdje je proglas povodom Aneksije iz 1908. godine, koji je car Franjo Josip uputio stanovnicima Bosne i Hercegovine. Ovo što vidite zalijepljeno po zidovima to će ostati kao stalna postavka. Evo, tu je arhivska građa vezana za Sarajevski atentat, pa i presuda atentatorima na prestolonasljednika. Ovdje imamo različita izdanja časopisa, Gajret, Nadu, Bosansku vilu, časopise koji su izlazili u austrougarsko vrijeme.”

Osim toga, na izložbi je moguće vidjeti i različite statute, poslovne redove, stenograme sa sjednica Sabora Bosne i Hercegovine.

Među dokumentima je i bogato ukrašena knjiga iz 1908. godine o caru Franji Josipu na njemačkom jeziku, ilustrirana fotografijama iz različitih perioda njegovog života.

“Vodili smo računa da, posebno ono što je zalijepljeno na zidovima, bude iz različitih perioda naše historije”, kaže Ohranović.

Što se tiče dokumenata vezanih za osmanski period, Arhiv Bosne i Hercegovine ima građu koja se uglavnom odnosi na 17. i 18. stoljeće, mada ima i nešto malo iz ranijeg perioda.

“Moram kazati da je dio zbirke poklona i otkupa stradao u onom požaru iz 2014. godine. Nažalost, dio zbirke starijih dokumenta zauvijek je nestao. Pokušali smo izložiti dio onoga što je sačuvano. Imamo, naprimjer, sačuvan ugovor između vlasnika čifluka i iznajmljivača iz 1862. godine. Pisan je ćirilicom i arapskim pismom na osmanskom jeziku. Ovdje imamo i obrazac za pasoš izdavan od sultana iz 1879. godine. Tu je i zapisnik o predaji blagajne iz 1878. godine, nakon što je austrougarska vojska zauzela Bosnu. Imamo i jedan bukvar pisan na bosanskom jeziku arapskim pismom, štampan 1886. godine u Carigradu”, opisuje Ohranović.

Kao dio trajne postavke, koja će ostati na zidu čitaonice Arhiva Bosne i Hercegovine, nalazi se nacrt obnove ćuprije Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Osim nacrta, tu je još i povelja valije Šahsuvara. To je originalna povelja i jedan od prvih dokumenata iz vremena Bosanskog ejaleta formiranog 1580. godine. Ova povelja ujedno je i jedan od najstarijih dokumenata sačuvanih u Arhivu Bosne i Hercegovine.

KAKO JE PROMOVIRAN TURIZAM

“Izložili smo i neke reklamne materijala vezane za promociju turizma. S obzirom na aktuelnu turističku tematiku, mislim da može biti zanimljivo našoj javnosti kako su se nekada pravile reklame. Ovdje, recimo, imamo program turističkog obilaska iz 1902. godine, dokumente o radu turističke zajednice, te reklame za Ilidžu”, govori Ohranović.

Između ostalog, izložena je i zbirka pečata, a osim preslika pečata, izloženi su i originalni pečati koji su sačuvani u Arhivu.

Jedan od vrednijih dokumenata u Arhivu Bosne i Hercegovine jeste i bula pape Leona iz 1881. godine o imenovanju Josipa Štadlera za bosanskog nadbiskupa.

“Ovo je originalni dokument, koji je nažalost stradao u požaru 2014. godine. Nekako su ga kolege spasile u posljednji trenutak, vidite kako je nagorio”, pokazuje Ohranović.

Za kraj, tu je i zbirka fotografija sa snimanja filmova.

“Arhiv Bosne i Hercegovine ima veliku i značajnu zbirku fotografija sa snimanja filmova. Evo, mi smo ovdje izložili fotografije sa snimanja filmova Crni biser, Sutjeska, to su jedinstvene fotografije. Ovdje je i jedan scenarij i knjiga snimanja”, objašnjava Ohranović.

Među vrlo zanimljivim dokumentima, posebno u aktuelnom političkom trenutku, jeste i spisak ruskih izbjeglica, koje su u godinama poslije Oktobarske revolucije 1917. godine pristizale u Bosnu. U izloženom dokumentu zabilježeno ih je približno 300.

Ohranović napominje da je izložba otvorena za sve zainteresirane građane, ali uz prethodnu najavu, kako bi se moglo osigurati da ne bude previše ljudi u prostoriji i kako ne bi ometali ljude u čitaonici, koji se ovdje bave naučnim i istraživačkim radom.

Cilj autora izložbe, dodaje Ohranović, bio je pokazati bogatstvo Arhiva Bosne i Hercegovine, ali toliko je važnih dokumenata da ne bi pogriješili da ništa od izloženog nisu stavili, a da su stavili neke druge dokumente. Ipak, pokušali su postaviti nešto što široj javnosti ranije nije bilo poznato.