Bez njih se mašine za pranje veša ne bi vrtile, automobili ne bi palili, dronovi ne bi letjeli, a mobiteli, računari i igraće konzole, kao ni mnogi drugi strojevi, ne bi se ni uključivali. Čipovi su posvuda, no većina kompanija koje ih izrađuju, za razliku od poznatih tehnoloških kompanija poput Facebooka, Amazona, Applea ili Googlea, nepoznata je široj javnosti. Unutrašnjost uređaja mikroskopski je svemir koji se stalno mijenja u kojem je konkurencija nanometarski manja od virusa, a biti manji znači biti napredniji.

Desetljećima je Zapad delegirao svoju proizvodnju u Aziju, iskorištavajući učinkovitost opskrbnih lanaca globalizacije kako bi ih dobio po niskim cijenama. Pandemija, sa svojim zatvaranjima tvornica i uskim grlima, te rastuće geopolitičke napetosti u Tajvanu, velikoj sili sektora, promijenili su paradigmu: koliko god skupo bilo, Evropa i SAD žele preseliti dio proizvodnje kako bi smanjili svoju ovisnost o Aziji.

Taiwan Semiconductor Manufacturing Company, poznata po akronimu TSMC, proizvodi većinu naprednih čipova koji se danas koriste u svijetu—ima oko 56% globalnog udjela. Na berzi vrijedi 500 milijardi eura, što ih svrstava na deseto mjesto najvećih na svijetu. Njihov osnivač, Morris Chang, obučavao se na Harvardu, MIT-u i Stanfordu, elitnim američkim univerzitetima i pretvorio Tajvan u epicentar ekosistema bez premca na drugim geografskim širinama, dijelom zahvaljujući tome što je njegova vlada imala viziju podržati ga znatnim smanjenjem poreza prije nego što je postalo jasno koliko će ti uređaji biti važni.

Vrhunska tehnologija čipova tako je postala nešto poput državnog projekta za Tajvan, koja će se pojaviti 1990-ih. Sofisticiranost njihovih postrojenja nisu dostigli ni Kina ni SAD. Do te mjere da u svojoj nedavno objavljenoj knjizi „Chip War“ američki historičar Chris Miller upozorava da bi jedna kineska raketa protiv najnaprednije tvornice TSMC-a "lako mogla prouzročiti stotine milijardi dolara gubitaka" zbog kašnjenja u proizvodnji telefona, podatkovnih centara, automobila i telekomunikacijske mreže.

U toku je širenje firme izvan Tajvana. TSMC gradi tvornicu u Phoenixu (Arizona) u koju će uložiti 37 milijardi eura, što je jedno od najvećih ulaganja u historiji SAD-a. Ideja je da odatle proizađu mikroprocesori od tri i četiri nanometra za Apple iPhone, jednog od njegovih glavnih klijenata. Također proučava otvaranje drugog u Saskoj (Njemačka), s procijenjenim troškom od 10 milijardi eura.

Poznat kao jedan od Appleovih najvećih rivala u borbi za tron pametnih telefona, Samsung je također među najvećim proizvođačima čipova na planeti, sa 17% tržišnog udjela. A južnokorejska firma želi više. Ima ambiciozan dugoročni plan: zajedno s Vladom planira uložiti više od 200 milijardi eura u sljedećih 20 godina kako bi industrija poluprovodnika te azijske zemlje napravila kvalitativni skok.

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol svjestan je da je konkurencija intenzivna, ne samo za čipove već i za električne automobile, baterije, nova zelena goriva i, općenito, digitalizaciju i ekološku tranziciju, za što nije oklijevao podržati firmu. Samsung, s tržišnom kapitalizacijom od oko 330 milijardi eura, zauzima 21. mjesto na globalnoj ljestvici kotiranih kompanija.

Nijedna firma u sektoru ne raste 2023. poput američke Nvidije. Procvat umjetne inteligencije — aplikacije kao što je ChatGPT koriste njihove čipove — pogurao je rezultate firme, osnovane prije 30 godina, pa je ušla u ekskluzivni klub onih čija je vrijednost procijenjena na više od 1000 milijardi dolara, gdje je samo Apple, Microsoft, naftna kompanija Saudi Aramco, Alphabet i Amazon.

Prvo što privlači pažnju je njihovo ime. Tri osnivača počela su ga zvati NV, inicijali za sljedeću verziju ili sljedeću verziju. Ali za konačno ime htjeli su nešto drugačije, pa su tražili riječi koje počinju slovima nv i pronašli latinsku riječ invidiato kojoj je prvo slovo izbrisano.

Vrijeme je ime pretvorilo u prikladan izbor: njihova prognoza prihoda za drugo tromjesečje 2023. godine od oko 11 milijardi dolara, srušila je sve prognoze analitičara s Wall Streeta od 7.15 milijardi. I ako je budućnost umjetne inteligencije ružičasta kako stručnjaci predviđaju, njen potencijal rasta je još uvijek golem, što s obzirom na trenutnu razinu znači da čak teži jednom postati najveća firma na svijetu.

Samo 8% svjetskih čipova proizvedeno je u Evropi, unatoč činjenici da se na kontinentu troši 20%, ali u labirintu opskrbnog lanca čipova ima mjesta za mnoge druge zadatke, od dizajna do pakiranja. U toj složenoj raspodjeli zadataka, koja podrazumijeva kontinuirano skakanje iz jedne zemlje u drugu, nalazi se firma bez koje bi sektor imao velike poteškoće u poslovanju.

Ima neprivlačan naziv od četiri slova, ASML—još jedan akronim, za naprednu litografiju materijala za čipove—je nizozemska, a gotovo svi strojevi za ekstremnu ultraljubičastu litografiju izlaze iz njegovih pogona, a koriste se za ispis tranzistora malih gotovo kao promjer ljudskog kromosoma na pločicama silicija. Bez njih je nemoguće proizvesti čipove nove generacije. Može se reći da su oni ti koji proizvode za proizvođače. I to se plaća: ASML je druga najveća evropska kompanija s vrijednošću od 270 milijardi na berzi, odmah iza francuskog luksuznog konglomerata LVMH.