Skupština Crne Gore izglasala je nepovjerenje Vladi koju je predvodio Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, nakon što je inicijativu za smjenu podnijela Demokratska partija socijalista aktuelnog predsjednika ove zemlje Mila Đukanovića. Za nepovjerenje glasalo je 50 zastupnika, i to iz već spomenutog DPS-a, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata Crne Gore, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Demokratske unije Albanaca, Prave Crne Gore te Demokrata, od ukupno 81, koliki ih je imalo pravo glasa. Prije glasanja plenarnu salu napustili su zastupnici Demokratskog fronta, Pokreta za promjene, Socijalističke narodne partije, Demosa te GP URA. Ovo je drugi put da Vladi Crne Gore u kratkom roku bude izglasano nepovjerenje u Parlamentu. Prethodno je 42. Vlada Crne Gore smijenjena od Skupštine 4. februara. Vlada Dritana Abazovića ostat će u tehničkom mandatu sve do izbora nove ili do novih parlamentarnih izbora.

Bošnjačka stranka, iako ima samo tri zastupnika u najvišem zakonodavnom tijelu Crne Gore, tokom glasanja povukla je najbolji mogući potez – baš kao i 2006. godine stala je uz crnogorski suverenistički blok te su njeni zastupnici glasali za, ali ovaj put za smjenu Vlade koju predvodi Dritan Abazović. Kako je i ranije upozoravano, koju god odluku Bošnjačka stranka donijela ona može bitno utjecati na budućnost političkih odnosa između Crnogoraca i Bošnjaka u cijelosti, i to ne samo u Crnoj Gori. Ti odnosi krucijalni su i za budućnost oba naroda i njihovih država, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući političkoj mudrosti i čistom srcu rukovodstva Bošnjačke stranke, stvorene su odlične pretpostavke za produbljivanje prijateljstva ovih naroda i ovih dviju država.

O aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i položaju Bošnjaka razgovarali smo s Kenanom Strujić-Harbić, predsjednicom Kluba Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, koja nam je otkrila na koji bi se način mogla rasplesti priča u čijem centru je smjena Dritana Abazovića.

STAV: Bošnjačka stranka bila je bitan faktor u obaranju Vlade Crne Gore na čelu s Dritanom Abazovićem, koja je već sada u tehničkom mandatu. Zašto ste se odlučili na ovakav potez iako ste najprije bili za ovu vladajuću garnituru, tj. šta je bila prekretnica?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Za nepovjerenje Vladi Crne Gore na čelu s Dritanom Abazovićem glasalo je 50 zastupnika, od prisutnih 51. Za izglasavanje nepovjerenja Vladi potrebna je većina od 41 poslanika, tako da bi Vlada pala i bez nas. Međutim, ovdje je riječ o principima. Manjinska Vlada bila je plod neuspješnosti prethodne na polju rješavanja ekonomsko-socijalnih problema građana, a jedan od ključnih prioriteta bio je ubrzanje procesa pristupanja Evropskoj uniji. Gledano iz pozicije Bošnjačke stranke, možemo reći da je tu bilo i revanšizma prema bošnjačkim kadrovima, isključenosti Bošnjaka iz procesa odlučivanja, kao i odsustva investicija u područja u kojima Bošnjaci žive. Vladu Dritana Abazovića podržali smo kako bismo popravili sve navedeno. Ipak, za premijera i dio Vlade prioriteti nisu bili poredani onako kako smo to mi zamislili i kako je bilo predviđeno sporazumom i Memorandumom o saradnji. Nakon što je takvo postavljanje prioriteta izazvalo ozbiljnu političku krizu na koju je iz Bošnjačke stranke upozoravano te nakon što nije bilo sluha da se ne otvaraju pitanja koja mogu izazvati krizu i koja dodatno dijele društvo, bilo je jasno da ova vlast više ne provodi politiku oko koje smo se okupili i jedina ispravna stvar bila je glasati za nepovjerenje.

Nažalost, propustili smo jednu veliku šansu da uradimo mnogo na planu EU integracija, ali ne našom krivicom. Prioriteti koji su negdje bili i zacrtani i poredani po važnosti, kao što je nastavak puta ka EU, reforma sudstva i tužilaštva, unapređenje Izbornog zakona i na koncu rješavanje problema koji se tiču direktno građana gurnuti su u drugi plan. To je negdje odredilo put i Bošnjačke stranke, kojoj nije ovo prvi put da se morala odrediti kako će nastupiti u određenoj situaciji. Sjetimo se 2006. godine i referenduma o nezavisnosti, kada smo kao narod skoro plebiscitarno podržali samostalnost naše države. Mi smo i 2016. godine odbili cijelu Vladu, kada je našem tadašnjem predsjedniku, rahmetli Rafetu Husoviću, nuđena pozicija premijera, a slično smo se ponijeli i 2020. godine. Pokazali smo da politiku vodimo i u interesu bošnjačkog naroda i u interesu države Crne Gore.

STAV: Potpisivanjem temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom čini se da je Dritan Abazović razbjesnio dobar dio javnosti, neki su ga čak prozvali i marionetom beogradskog režima. Koliko je poguban bio ovaj njegov potez i postoji li mogućnost blokade preknjižavanja pravoslavne vjerske imovine Crne Gore na Srpsku pravoslavnu crkvu?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Kada je riječ o ugovoru sa SPC, najbolje je da ponovim ono što je potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović rekao na sjednici kada se razmatrala ova tačka dnevnog reda. Tada je jasno i krajnje dobronamjerno ukazao da će tako koncipiran ugovor rezultirati velikom političkom krizom, koja bi mogla da uspori, a možda i privremeno zaustavi naš evropski put. To se na kraju i desilo. Velika politička kriza rezultirala je izglasavanjem nepovjerenja Vladi, a vrijeme će pokazati koje još posljedice će izazvati odluka da se ugovor stavi kao prioritetan.

STAV: Koliko su generalno mandati Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića unazadili Crnu Goru?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Prethodne dvije vlade pokazale su da uopće nije ili je veoma malo bilo prisutno političkog razuma, državničke odgovornosti, ali i manjka političke hrabrosti. Svakako smo izgubili šansu da brzom cestom uđemo u veliki evropski prostor. Kartu za EU smo imali, koju nismo iskoristili, ali ukoliko budemo brzo i mudro reagirali ovih dana, okupili se oko zajedničkih ciljeva, stavili sa strane uskopartijske i lične interese, uvjerenja sam da se sve ono što je bila greška može ispraviti.

STAV: Bošnjačka stranka je učestvovala u formiranju 43. Vlade Crne Gore, s ciljem deblokade evropskog puta, dogovora oko izbornog zakonodavstva, deblokade pravosudnog sistema, integracije manjinskih naroda u institucije sistema, što su bili proklamirani ciljevi Memoranduma o saradnji niza političkih stranaka u Crnoj Gori, a među njima i Bošnjačke stranke. Šta će sada biti s ovim reformama?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Sve ovo što ste spomenuli u pitanju svakako se nalazi u programu Bošnjačke stranke. Nikada nismo ni mislili drugačije posložiti prioritete jer sve pobrojano je ono što se zapravo i nalazi u evropskoj agendi. Pitanje je samo zašto i kome su zasmetali ovi ciljevi i zašto nismo poslije toliko godina i izazova s kojima se susrela Crna Gora kao država pokazali zrelost u političkom smislu. Odgovor je samo jedan – ovakvim odnosom prema ovim pitanjima pojedini politički subjekti jasno su pokazali da ih upravo ova agenda toliko i ne zanima, stavljajući fokus rada u totalno drugu dimenziju, a to je dimenzija vjerskog.

STAV: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović mandatara za sastav nove Vlade trebao bi predložiti u roku od trideset dana, odnosno najkasnije do 18. septembra, a špekulira se da bi to mogao biti lider Demokrata Aleksa Bečić. Kakva Vi imate saznanja u vezi s ovim pitanjem?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjačka stranka je i 19. augusta, kada je bila diskusija o nepovjerenju Vladi, pozivala na dijalog i konsenzus oko bitnih pitanja. Veoma je rano govoriti šta će se desiti u narednih trideset ili devedeset dana. Međutim, svakako ćemo biti politička stranka koja će pozivati na dijalog političkih subjekata s kojima imamo programski slične sadržaje, gdje su na prvom mjestu interesi građana i države, kao i rješavanje političke krize izazvane nefunkcioniranjem sistema na svim nivoima. Što se tiče Demokrata i Alekse Bečića, nama je prihvatljiva ona vlada koja bi programski zadovoljavala naše političke prioritete i koja bi bila apsolutno euroatlantska.

STAV: Hoće li Bošnjačka stranka biti sastavni dio nove vladajuće strukture? Ima li govora o tome?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Kao što smo pokazali i u prethodnim godinama, ali i sada, prisustvo Bošnjačke stranke na političkoj sceni Crne Gore jeste neminovnost. Jedini smo autentični predstavnici u Skupštini Crne Gore. Ako se s nama bude razgovaralo o sastavljanju eventualno nove Vlade, mi ćemo se, kao i uvijek, razgovorima odazvati, a tek nakon što koncept te eventualne Vlade bude predstavljen te kada čujemo njen program, moći ćemo da se odredimo o tome jesmo li zainteresirani da budemo njen dio ili ne.

STAV: Predsjednica ste Kluba poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore. Kakav je trenutno status Bošnjaka u Crnoj Gori? Možete li uporediti život Bošnjaka u Crnoj Gori tokom mandata Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića te prije toga?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića u institucijama sistema provedeno je klasično etničko čišćenje Bošnjaka, gdje god se to moglo uraditi. Tamo gdje to nije bilo moguće uraditi, zabilježeno je na stotine primjera raznih vrsta šikaniranja i nekorektnog postupanja. Kao što sam već rekla, i u kontekstu investicija zapostavljena su područja u kojima žive Bošnjaci te je bilo i slučajeva zastrašivanja i provokacija koje su predstavljale pravi povratak devedesetih, poput događaja u Pljevljima, ali i u Beranama. U tom pravcu, tokom mandata ove Vlade bilo je pozitivnih pomaka, ali ko je imalo pratio političku scenu mogao je jasno vidjeti da su ti pomaci bili spori i da je bilo dosta problema.

STAV: Na čemu ćete insistirati u periodu pred nama?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Naš cilj je građanska Crna Gora, kao članica EU, puna ravnopravnost Bošnjaka u Crnoj Gori te privredni razvoj područja u kojima žive Bošnjaci. Na tome ćemo insistirati u narednom periodu i to je ono na čemu smo insistirali i ranije.