Stoljećima je ovaj dio naše domovine bio na vjetrometini historijskih gibanja i procesa, što se odrazilo na demografsku eroziju i ekonomsko zaostajanje. Značaj ovog dijela naše domovine za Bošnjake najbolje se vidi kroz imena koja su nam dali kroz historiju od kojih ćemo ovom prilikom istaknuti dva.

Hadži Mustafa Livnjak, rođen krajem XVI stoljeća, najstariji je bošnjački pjesnik alhamijado književnosti. Uz Uskufija, svrstava se i u pisce i na bosanskom jeziku iz tog vremena. Poznat je kao čuveni bošnjački putopisac koji je iza sebe ostavio i do sada najstariji poznati putopis s prostora Bosne u Meku i Medinu koji datira iz 1615. godine naziva Odazivam Ti se, Bože...

Drugo znamenito ime jeste Ali-beg Firdus (Livno, 1862. – Sarajevo, 1910). Bio je istaknuti bošnjački lider u austrougarskom periodu uz mostarskog muftiju Džabića. Potječe iz glasovite bošnjačke kapetanske porodice koja je upravljala Livnom, a bio je narodni poslanik Bosanskog sabora i njegov prvi predsjednik. Na njegov pismeni poziv 3. decembra 1906. godine održan je sastanak bošnjačkih predstavnika na kojem je osnovana Muslimanska narodna organizacija, a čiji je prvi predsjednik bio upravo Ali-beg Firdus.

U poređenju popisa 1991. i 2013. godine, Bošnjaci u Kantonu 10 približno su zadržali procentualni udio u stanovništvu, oko 10 posto, dok je apsolutni broj u padu. Intenzivno iseljavanje zadnjih godina pogoršalo je stanje i tek će naredni popis pokazati realni broj stanovnika i procentualni odnos. Pozitivni izuzetak jeste Glamoč, gdje su Bošnjaci procentualno učešće povećali sa 17.9 posto 1991. godine na 32.4 posto na popisu 2013. godine, iako je ukupni broj u padu.

U toku Agresije Bošnjaci Livna i Tomislav-Grada nisu u cijelosti protjerani, ali to ne umanjuje stravičnost postojanja logora u okviru tzv. Herceg-Bosne i zločina u jednom duvanjskom selu. S druge strane, Kupres i Glamoč bili su pod srpskom okupacijom te je sva infrastruktura bila uništena.

Najveći resursi ovog kantona jesu šume, obradive površine, rude, turizam te prostor koji je ogroman. Iako je demografija zbog iseljavanja u padu, kvalitet populacije izuzetno je visok.

Bez obzira na sve izazove, Bošnjaci u Kantonu 10 izuzetno su dobro organizirani i umreženi i mogu poslužiti kao urnek drugim sredinama gdje žive Bošnjaci u većini, odnosno u komfornoj zoni. Proteklog vikenda u Livnu je Asocijacija mladih SDA imala svoju šestu sjednicu, što je bila prilika za posjetu i upoznavanje s bošnjačkim institucijama, udruženjima i historijom ovog dijela naše domovine.

Delegacija rukovodstva AM SDA BiH nedavno je posjetila Kanton 10, AM SDA Livanjskog kantona i AM SDA Livno i kulturno-historijsku baštinu ovog grada. Članovi Asocijacije mladih su se tokom posjete džamiji Hadži Ahmet Dukatar upoznali s historijom Livna i obnovom vjerskog života kroz obraćanje predsjednika Medžlisa Livno Dževada Hadžića. Također, upriličena je posjeta Samostalnoj biblioteci “Hadži Jusuf Livnjak”, koja je najmlađa bošnjačka institucija u Livnu.

Svečana sjednica održana je u velikoj sali BZK “Preporod”, gdje se nalaze prostorije bošnjačkih institucija i udruženja.

Na svečanoj sjednice prisutnima su se obratili Šerif Šehić, predsjednik KO AM, Haris Zahiragić, član Predsjedništva SDA i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, kao i predsjednik KO SDA Kantona 10 dr. Hikmet Hodžić, koji je u svom nadahnutom obraćanju istakao da je njegova generacija osigurala potrebnu infrastrukturu za generacije koje dolaze, a koje će više moći da rade na projektima i edukaciji.

Predsjednik Asocijacije mladih Haris Šabanović zahvalio se domaćinima na gostoprimstvu i ljubaznosti te je u svom obraćanju, uz problematiku aktualne političke situacije, naglasio i važnost prisustva SDA na čitavom teritoriju domovine te posebno istakao dosadašnje djelovanje u Livnu kao urnek dobre prakse.

S obzirom na to da su Hrvati većina u Kantonu 10, a vlast je do formiranja aktuelne Vlade predvodio HDZ u koordinaciji sa SNSD-om, Bošnjaci su po mnogim aspektima građani trećeg reda. Nova vlast koju predvodi novi politički subjekt u hrvatskom političkom taboru, koji može u budućnosti postati značajna opozicija HDZ-u, obećava promjene.

Za ravnopravnost naroda i građana ovog kantona nužno je realizirati presudu Ustavnog suda FBiH iz 1998. godine koju su podnijeli rukovodioci SDA. Ovaj kanton i dalje ima neustavno ime i grb, Srbi nisu ravnopravni, bosanski jezik i nacionalna grupa predmeta izučavaju se samo u Glamoču zahvaljujući vlastitim angažmanom i pregovorima s tadašnjim resornim ministrom.

Kad je u pitanje zapošljavanje u državne institucije, nije ispoštovana zastupljenost Bošnjaka koja je definirana ustavnim propisima na osnovu popisa stanovništva. Dan policije obilježava se po kršćanskom svecu, što je jedan od brojnih indikatora naglašenog utjecaja Katoličke crkve, s druge strane, međureligijski dijalog skoro da ne postoji.

Bošnjaci Livna obnovili su svoje džamije i vakufske objekte, čime su vratili sjaj grada s najviše potkupolnih džamija nakon Sarajeva. Preostala je obnova još dvije džamije i izazov izgradnje vakufskih objekata koji će donositi dobit Medžlisu kako bi se osigurala samoodrživost. Bošnjaci Glamoča kroz jedinstveno djelovanje uspjeli su obnoviti svoje vjerske objekte i izgraditi uz pomoć prijatelja iz Turske impresivan centar u kojem je sjedište institucija i u kojem se realiziraju javne aktivnosti.

Na drugom kraju kantona, u Duvnu, odnosno Tomislav-Gradu, pri kraju je proces kupovine objekta koji će biti sjedište Medžlisa, što predstavlja infrastrukturni, strateški i organizacijski iskorak.

Za opstanak Bošnjaka u Kantonu 10 potrebno je usaglašavanje zajedničke vizije i strategije i podrška institucija iz Sarajeva. S malim ulaganjima u otvaranje radnih mjesta, izgradnju turističkih i rekreativnih sadržaja može se postići mnogo u kratkom periodu, a najveći izazov jeste osiguravanje preduvjeta za opstanak Bošnjaka na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, što bi trebao biti nacionalni interes Bošnjaka.