Péter Márki-Zay imenovan je nedavno kao zajednički kandidat demokratske opozicije za mjesto premijera na parlamentarnim izborima koji će se u Mađarskoj održati aprila predstojeće godine. Márki-Zay nova je politička zvijezda opozicionog biračkog tijela Mađarske, a regionalna i evropska javnost ga je upoznala na opozicionim izborima održanim u oktobru mjesecu. Novi lider opozicije živio je u SAD-u i u Kanadi, a u Mađarskoj se proslavio još 2018. godine, pobijedivši na izborima za gradonačelnika u gradu Vašrelj na jugu zemlje, koji se smatrao neosvojivim uporištem Fidesa. Uspio je tako u ujedinjenoj opoziciji nadjačati neke od do tada vodećih Orbanovih oponenata, prije svega Gergelyja Karácsonyja, gradonačelnika Budimpešte i nekada glavnog opozicionog favorita, te Petera Jakaba, lidera bivše radikalno-desničarske stranke Jobbik.

Opozicija je ovim činom demonstrirala svoje organizacione sposobnosti, demokratski kapacitet i snagu, a tokom posljednjih mjeseci i ujedinjena opoziciona politička scena neočekivano je uspjela osvojiti značajan medijski prostor. Na političkom nebu Mađarske i u očima mađarske javnosti konačno se vratila nada u demokratiju, te davno zaboravljenu političku konkurenciju. Do saveza cjelokupne opozicije došlo je zbog zabrinutosti stranaka da je mađarski izborni sistem, a koji je kreirao vladajući Fides, mnogo otežao opoziciji mogućnost da osvoji mjesto premijera države ako se na izborima kandidiraju odvojeno.

Televizijska debata koja se desila 13. oktobra između Márki-Zaya i njegove opozicione protukandidatkinje Klare Dobrev privukla je više od 800.000 gledalaca i bila je najgledanija televizijska emisija u državi od finala Evropskog prvenstva u fudbalu. Od 8 miliona mađarskih građana koji imaju pravo glasa, više od 660.000 glasalo je u drugom krugu predizbora i više od 800.00 u najmanje jednom od dva kruga, što je daleko premašilo prvobitni cilj opozicije od 400.000 glasača.

Rezultati ujedinjene opozicije još su značajniji ako se uzmu u obzir i višemjesečni cyber napadi koji su ciljali na infrastrukturu nezavisnih mađarskih medija koji su izvještavali o opozicionim izborima, te brojne druge opstrukcije koje su se dešavale u toku ovog izbornog procesa. Izbori širom zemlje ipak su uspješno završeni, te ostaje da se vidi hoće li se Márki-Zay pokazati kao uspješan izbor i šansu za povratak demokratije u Mađarskoj.

Od dolaska na vlast Orban će se prvi put suočiti s ujedinjenim snagama opozicionih stranaka koje uključuje i neke do sada nespojive političke frontove, kao što su socijalisti, liberali, ali i stranku Jobbik, koji predstavljaju mađarske desničare.

Márki-Zay je očito prihvatljiv izbor i za ljevičare, ali i za desničare, a njegova naglašena posvećenost porodici i porodičnim vrijednostima, kao i religioznost, sigurno daju rezultate kod mnoštva neodlučnih birača. Obećao je u svojoj kampanji da će se truditi da razbije polarizirano društvo u Mađarskoj, ali je i obećao da će zajedno s drugim konstituentima opozicije održati blisku saradnju i zajedništvo koje je ključno za nastavak ove političke borbe.

Njihov zajednički neprijatelj, kako kažu, jeste “neliberalna država” koju je stvorio Orban, a koja mu je kroz brojne zakone koje je donio omogućavala neometane pobjede na izborima. Opozicija se također zalaže za poboljšanje odnosa s Bruxellesom, te otvaranje ka zapadnim integracionim procesima.

Najnovije istraživanje javnog mnijenja mađarskog instituta “Republikon” za mjesec decembar, a objavljenog na lokalnom portalu telex.hu, na iznenađenje mnogih pokazuje da šest ujedinjenih opozicionih stranaka ima prednost u odnosu na vladajaću Fides. U ovom istraživanju 36 posto birača dalo bi podršku opoziciji, dok je Orbanov Fides dobio tek 33 posto, a samo jedna od četiri osobe bila je neodlučna. Ovaj podatak nam jasno govori da je Márki-Zay zaista uspio dobiti podršku velikog broja neodlučnih birača.

Rezultati prate trend rasta opozicije, te se već ranije objavljena istraživanja drugih instituta znatno ne razlikuju osim činjenice da opozicija ima progres rasta.

Vladajuća stranka već je upalila crveni alarm i počela je s predizbornim obećanjima kao što je povećanje penzija za 5 posto u 2022. godini, iako mađarska ekonomija ne bilježi sjajne podatke. Budžet Mađarske je u novembru zabilježio rekordni manjak od tri milijarde dolara, a inflacija je prošlog mjeseca porasla na četrnaestgodišnji maksimum, primoravši centralnu banku da podigne kamatne stope znatno više nego što se to očekivalo.

Mađarska je na putu da ostvari jedan od najvećih budžetskih deficita u Evropskoj uniji sljedeće godine, a manjak u državnoj kasi od 4,9 posto BDP-a premašuje prosjek od 3,6 procenata za koji je Evropska komisija projektirala u svojim posljednjim prognozama. Orban će vjerovatno posegnuti za svojim standardnim populističkim metodama, te antiimigracijskim, antizapadnim i antiislamskim stavovima. Viktor Orban je već sada optužio Sjedinjene Američke Države i Georgea Soroša da planiraju pokušaj miješanja u izborni proces sljedeće godine kroz medije, novac i mreže kako bi na nepravedan način osigurali pobjedu opozicije.

Ako podrška opozicionoj listi u narednom periodu nastavi rasti, nije za očekivati da će do jučer nepremostive razlike u opoziciji izroditi nove probleme. U ovom trenutku je važno da opozicija bude usmjerena ka kratkoročnim ciljevima kampanje, s fokusom na Orbanov odlazak s vlasti, te demokratizaciju društva i prijeko potrebnu slobodu medija.

Međutim, ako podrška birača opoziciji opadne, ovo je plodno tlo za aktiviranje već postojećih razlika koje mogu dovesti do propasti opozicionog bloka. Određeni politički zahtjevi Márki-Zaya, najave o naknadnom formiranju sopstvene stranke, stavovi o LGBT zajednici jesu u nekoliko navrata uzdrmali polarizirano opoziciono savezništvo, ali ipak je ovaj savez za sada ostao neupitan i posvećen svom krajnjem cilju.

Za razliku od prethodnih Orbanovih protivnika, koji su jasno isticali razlike među njima, baš nasuprot tome Márki-Zay je skloniji da ističe međusobne sličnosti, čime bi uspio osvojiti birače koji su skloni njegovoj politici. I on i Orban dolaze iz seoskih sredina, te je i istakao da je kao konzervativac glasao za Fides između 1998. i 2010. Opozicija je shvatila da protiv Orbana mora da se bori na njegovom terenu, a to su sela i ruralna područja.

Ono što je Márki-Zayu također bitno jeste da je zapadnim partnerima itekako prihvatljiv izbor, a zbog njegovih jasnih stavova o proevropskoj i transatlantskoj orijentaciji, dok je Orban već odavno utemeljen kao anti-EU lider s izrazitom tendencijom sklonosti ka Rusiji i Kini. April 2022. godine će sigurno pokazati da li će Mađarska okrenuti svoj kurs ili ne.