Iako 80% stanovnika Gaze ovisi o humanitarnoj pomoći, a više od milion živi ispod granice siromaštva, Hamas koji kontrolira teritoriju od 2007. godine, prima stotine miliona dolara godišnje kroz donacije od savezničkih režima i mreže navodnih dobrotvornih organizacija. Stoji to u nedavnim službenim dokumentima o američkim sankcijama i u izjavama stručnjaka koji su svjedočili na saslušanjima u Washingtonu.
To omogućuje Hamasu da ima investicijski portfolio izvan Gaze za koji američki zvaničnici procjenjuju da premašuje 500 miliona dolara. Administracija Joea Bidena počela je optuživati čelnike Hamasa da žive luksuznim životima.
Kao dio svoje strategije podrške Izraelu, američke vlasti planiraju daljnje sankcije za razoružavanje mreže finansiranja Hamasa. Jedna od glavnih meta je Ismail Haniya, sadašnji vođa Hamasa, koji u Kataru boravi oko dvije godine.
Najnovija procjena operativnog budžeta kojim upravlja Hamas u Pojasu je do 400 miliona dolara godišnje. Tu brojku nudi Matthew Levitt, bivši američki protivteroristički zvaničnik, istraživač na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. Prema Levittu, koji je svjedočio na Capitolu 26. oktobra, najveći dio tih prihoda dolazi od poreza u Gazi, transfera iz Irana i Katara i donacija u vidu dobrotvornih svrha. Ostala sredstva za upravljanje Pojasom dolaze iz pomoći međunarodne zajednice i agencija Ujedinjenih naroda.
Taj stručnjak vjeruje da je Hamas također imao koristi od mogućnosti "vjerojatno preusmjeravanja sredstava iz međunarodne pomoći i potpore plaćama". Međunarodni donatori obično u potpunosti subvencioniraju infrastrukturu Gaze kao što su škole i bolnice. Od 2014. do 2020. samo su agencije Ujedinjenih naroda osigurale 4,5 milijardi dolara za programe u Pojasu. Vlada Katara je od 2012. osigurala 1,3 milijarde dolara pomoći i podrške plaćama za Gazu.
Osim toga, prema svjedočenju u Capitolu i procjenama američke administracije objavljenim u pravosudnim i diplomatskim izvješćima, Hamas ima portfolio ulaganja vrijedan više milijardi dolara u prijateljskim zemljama kao što su Sudan, Alžir, Turska, Arapski Emirati i Saudijska Arabija.
Godine 2022., sankcionirajući mrežu finansiranja Hamasa, američko ministarstvo finansija procijenilo je investicijski portfolio na oko 500 miliona dolara. Nedavno je The Washington Post, pozivajući se na službene američke izvore, rekao da bi ta brojka zapravo mogla biti dvostruko veća, dosežući milijardu dolara.
Prema Nedu Priceu, američkom diplomati, "dok se Palestinci u Gazi suočavaju s teškim životnim i ekonomskim uslovima pod Hamasom, skupina je akumulirala stotine miliona u tajnom investicijskom portfoliju".
Nakon što je 27. oktobra najavio nove sankcije, zamjenik američkog ministra finansija Wally Adeyemo, tokom posjete Londonu, rekao je: “Hamas je izgradio vlastite ilegalne terorističke mreže poduzimajući mnoge iste korake kao Kremlj kako bi izbjegao naše finansijske sankcije. I poput mnogih ruskih hijerarha, visoki zvaničnici Hamasa često žive u luksuzu, dok se prosječni građanin Gaze suočava s teškim životnim uslovima.”
SAD i EU smatraju Hamas teroristima, ali to ne sprječava palestinsku organizaciju da prikuplja sredstva preko posrednika i paravana u drugim zemljama. To čine ulagači i organizacije za prikupljanje sredstava koje također djeluju u Evropi, identificirane i sankcionirane od strane SAD-a, poput Committee de Bienfaisance et de Secours aux Palestiniens ili Humani'Terre, oba sa sjedištem u Francuskoj, ili Vijeće za evropsko-palestinske odnose i Evropska kampanja za prekid opsade Gaze, sa sjedištem u Bruxellesu i Londonu.
Danas američki i izraelski zvaničnici procjenjuju da Iran daje Hamasu između 70 i 100 miliona dolara godišnje. Proše je sedmice američko ministarstvo finansija sankcioniralo Mohameda Nasrallaha, Hamasovog zaposlenika sa sjedištem u Kataru i bliskog Iranu, koji je bio uključen u prijenos desetina miliona dolara Hamasu i njegovom oružanom ogranku, brigadama Al Qassam.
Unatoč izraelskoj blokadi, tuneli prokopani ispod Gaze dopuštaju ulazak svakojake robe, posebno iz Egipta, a Hamas, tvrdi se, ima koristi od toga naplaćujući dopuštenje za tu trgovinu.
Hamas je također koristio bitcoin i druge kriptovalute. SAD tvrdi da ima dokaze da je Rusija dopustila Hamasu da se nastavi finansirati, unatoč oštrim sankcijama koje su protiv njega uveli i Washington i Bruxelles, putem ruske mjenjačnice kriptovaluta Garantex. Američko ministarstvo finansija sankcioniralo ih je prošle godine zbog "ignoriranja svojih obveza da spriječi pranje novca i finansiranja terorizma i dopuštanja da njegove sisiteme iskorištavaju ilegalne grupe".
Kriptovaluta se pokazuje kao sve popularniji mehanizam za izbjegavanje finansijskih sankcija i propisa, kako za pojedince tako i za subjekte, posebno u Rusiji zbog sankcija nakon invazije na Ukrajinu.
