Ambasadora je obuzelo malodušje kada je pročitao e-mail. Kasnije će se prisjetiti tog trenutka kao najgoreg s kojim se suočio otkako je stigao u Ženevu. Njegova zemlja, stjerana u kut pandemije, primila je hiljade besplatnih vakcina protiv virusa korona početkom 2021. No zalihe su brzo nestale. Doze je osigurao “Covax”, ambiciozna globalna platforma stvorena da omogući jednak pristup imunizaciji ljudima u bogatim i siromašnim zemljama. Bio je april, a iz “Covaxa” su mu rekli da sljedeća tranša još zadugo neće stići. Šta će se dogoditi s liječnicima, medicinskim sestrama i starijima koji čekaju drugu injekciju?

Sljedećih sedmica ambasador i njegove kolege pokušali su sve kako bi dobili više vakcina za stanovništvo svoje ogromne zemlje u razvoju, smještene južno od ekvatora. Ambasador je u više navrata zvao svog koordinatora, zatim je pokušao direktno kontaktirati “Covaxove” rukovodioce, ali bezuspješno.

“Covax”, inicijativa započeta na početku pandemije, težila je plemenitom cilju: svim zemljama svijeta dati pravedan pristup vakcinama protiv virusa korona i besplatno ih osigurati najsiromašnijima. U bogatim zemljama djelovala bi kao polisa osiguranja, a u siromašnim kao pojas za spašavanje.

Međutim, prvih 18 mjeseci nije prošlo kako se očekivalo. Dok bogate zemlje daju dodatne doze, 98 posto stanovništva u zemljama s niskim dohotkom ostaje nevakcinisano. “Covax”, koji je jedan stručnjak opisao kao “naivno ambicioznog”, osigurao je samo 5 posto vakcina koja se primjenjuju u svijetu, a nedavno je najavio da neće ispuniti svoj cilj od dvije milijarde do 2021. godine.

Zemlje su primile zalihe vakcina s mjesecima zakašnjenja ili u kratkom roku, što je značilo haos u kampanjama vakcinacije, a ponekad i odgodilo primjenu druge doze. U nekim su slučajevima vakcine s vrlo kratkim rokom trajanje vraćene ili odbačene kada ih vlade nisu mogle distribuirati na vrijeme. “Covax” je optužen da je marginalizirao organizacije koje su predstavljale interese najsiromašnijih zemalja na svojim sjednicama na visokom nivou, uskraćujući pravo glasa najočajnijima.

“Covax” je do sada isporučio oko 330 miliona vakcina iako mu je trenutni cilj distribuirati ne manje od 1,1 milijardu vakcina u sljedeća tri mjeseca. Vlasti u nekim od najsiromašnijih zemalja strahuju da će naglo povećanje preplaviti njihove zdravstvene sisteme i uzrokovati trošenje prijeko potrebnih doza. Ono što je započelo kao projekt solidarnosti, a završilo kao dobrotvorna akcija nije ispunilo svoja obećanja. 18 mjeseci nakon pokretanja “Covaxa”, zemlje na globalnom jugu i dalje se suočavaju s razornim valovima virusa, a milijarde ljudi još uvijek nisu vakcinisane.

U januaru 2020. u jednom baru u švicarskom skijalištu Davos Seth Berkley i Richard Hatchett razgovarali su o rastućoj krizi u kineskom gradu Wuhanu. Berkley je izvršni direktor Saveza za vakcinisanje (GAVI), javno-privatnog partnerstva koje ima za cilj poboljšati pristup imunizaciji u zemljama u razvoju. Hatchett je direktor Koalicije za inovacije spremnosti na epidemiju (CEPI), fondacije koja finansira razvoj vakcina za zaustavljanje epidemija.

U roku od dva mjeseca Hatchett je dao prijedlog za inicijativu koja je na kraju postala “Covax”. Bio bi to sveobuhvatan program koji bi pokrivao proces od razvoja vakcine do njegove distribucije u sve zemlje svijeta. Ulaganjem u više kandidata iz različitih kompanija “Covax” bi povećao šanse za učinkovitu imunizaciju nakon završetka testiranja. Kupovina doza naveliko značila bi da bi platforma mogla pregovarati o povoljnim cijenama s proizvođačima.

Zemlje sa srednjim i višim dohotkom kupovale bi preko “Covaxa”, a najsiromašniji bi dobivali besplatne doze, finansirane donacijama bogatih vlada i dobrotvornih organizacija, za gornju granicu od 20 posto svog stanovništva. Djelujući kao centar za razmjenu podataka, ovaj bi mehanizam ravnopravno distribuirao vakcine diljem svijeta i istovremeno ih slao u bogate i siromašne zemlje. Prema prijedlogu, ovaj bi sistem mogao biti pušten u rad vrlo jednostavno uz “dovoljnu političku volju i finansiranje javnog sektora”.

Ali “Covaxu” je nedostajalo oboje. Da bi funkcionirao, bila mu je potrebna saradnja bogatih vlada, čiji bi impuls bio kupiti što više vakcina kako bi zaštitili vlastite građane, iako bi im smanjenje rizika proizašlo iz “Covaxovog” portfelja vakcina koristilo. Osim toga, inicijativa bi zahtijevala znatna sredstva, najmanje dvije milijarde dolara, za prva ulaganja u vakcine i pristup onima koja prođu ispitivanja.

“Covax” je pokrenut u aprilu 2020. kao dio globalnog partnerstva poznatog kao “Access to Covid-19 Tools Accelerator” (ACT-A). Platforma bi bila zadužena za vakcine pod vodstvom Cepija, Gavija i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a Unicef ​​bi bio zadužen za distribuciju, ali, nakon što je uspostavljena, platforma je imala samo malo vremena da pridobije bogate zemlje da joj se pridruže prije nego što su nacionalne vlade počele kupovati vlastite zalihe vakcina. Zatim je u maju Trumpova administracija pokrenula operaciju “Speed ​​Warp”, koja je službeno označila nespremnost Sjedinjenih Država da uđu u globalni kolektiv.

“Istina je da je 'Covax' od samog početka bio pogrešan”, kaže Kate Elder, savjetnica za vakcinisanje pri organizaciji “Doktori bez granica”. “Mislim da je bila naivno ambiciozna.” S njom se slažu i drugi stručnjaci. “'Covax' je vjerovatno precijenio broj vakcina koje će imati i koliko brzo će ih dobiti”, kaže Mauricio Cárdenas iz WHO-a.

Dana 24. februara 2021., 10 mjeseci nakon lansiranja platforme, avion natovaren sa 600.000 doza vakcina sletio je na aerodrom Kotoka u Gani. Prva međunarodna pošiljka inicijative službeno je stigla i stigla je na vrijeme, ali čak i tako je prošlo oko tri mjeseca od početka imunizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Covax” je bio spreman za rad. Tokom sljedećih šest sedmica poslao je 38 miliona doza diljem svijeta. Iako je planirao koristiti razne proizvođače vakcina, oko tri četvrtine tih prvih doza stiglo je iz jedne firme sa zapada Indije. GAVI je imao dugogodišnji odnos s Institutom za serum Indije (SII) i potpisao je ugovor o opskrbi “Covaxa” s 1,1 milijardu doza. Više od 110 miliona namijenjeno zemljama s niskim dohotkom trebalo je stići prije maja 2021.

Ali u martu se dogodila katastrofa. Indija je pretrpjela iznenadni i razorni val infekcija COVID-19, a zemlja je uvela de facto zabranu izvoza vakcina. GAVI je najavio da će “Covax” doživjeti kašnjenja koja će utjecati na do 90 miliona doza tokom marta i aprila. U Ženevi je ambasador bio očajan.

Stručnjaci kažu da situacija nije trebala iznenaditi “Covax”. U povjerljivom izvještaju UNICEF-a iz prošlog ljeta navedeno je da bi platforma mogla postati pretjerano ovisna o indijskim proizvođačima. Međutim, očito nije bilo nikakvih promjena. “Trebali su to vidjeti”, kaže Hitesh Hurkchand, jedan od vodećih savjetnika za strategiju opskrbnog lanca Svjetskog programa za hranu. “Što se dogodilo s analizom rizika?” “Covax” je izjavio da je “bilo logično ugovoriti SII za isporuku velikih količina” vakcina za “Covax” s obzirom na to da su “sve što je ostatak industrije mogao proizvesti [već] unaprijed kupile zemlje s visokim dohotkom, a uzimajući u obzir visoki proizvodni kapacitet Instituta i njegovu dokazanu sposobnost da isporuči cjenovno pristupačan proizvod”.

Kašnjenja su se gomilala. Vlasti u zemljama diljem svijeta kažu da su zalihe “Covaxa” stigle sedmicama ili mjesecima nakon obećanog aprila. Za zemlje poput ambasadorove, gdje je stanovništvo čekalo drugu dozu, rezultat je bio haos. Vlasti su se suočile s dilemom: dati prvu injekciju i pričekati sljedeće isporuke na vrijeme za drugu punkciju ili rezervirati doze iste injekcije kako bi one bile dovoljne za davanje prve i druge polovice ljudi, sve dok to dopuštaju rokovi trajanja.

U Gambiji su dužnosnici bili pod pritiskom da pronađu drugu dozu. “Ljudi su nas zvali svaki dan tražeći vakcine”, prisjeća se Mustapha Bittaye, direktor zdravstvenih usluga u Ministarstvu zdravstva Gambije. U Nigeriji, Namibiji i Afganistanu kašnjenja u isporuci utjecala su na kampanje podizanja svijesti o vakcinisanju, potkopavajući napore za povećanje njegove primjene. Faisal Shuaib, voditelj odjela za vakcinisanje u nigerijskom Ministarstvu zdravstva, tvrdio je da je nedostatak bočica plodno tlo za dezinformacije, uključujući tvrdnje da će budući preparati biti kontaminirani. “Kako su doze kasnile”, objašnjava, “teorije zavjere su dobile na snazi.”

Kao i druge zemlje sa srednjim dohotkom, Pakistan je dogovorio vlastite poslove s proizvođačima vakcina kada je postalo jasno da “Covax” ne može ispuniti svoje obveze. Proces je bio teži jer su mnoge bogate zemlje već postigle dogovore, ostavljajući one koji su došli kasnije na dnu reda.

Funkcioner iz jedne latinoameričke zemlje opisao je moguće političke posljedice kašnjenja isporuka: “Kako ćemo opravdati da, nakon što smo unaprijed isplatili toliko novca, još uvijek nismo dobili ono što smo obećali?” Kašnjenja su također prisilila njegovu zemlju da sklapa izravne poslove s proizvođačima.

Kako su se kašnjenja u Indiji otegla, “Covax” se borio da nadoknadi manjak. Prognoze interne opskrbe za april 2021. pokazale su da inicijativa očekuje da će indijski proizvođači isporučiti većinu vakcina prije septembra, ukupno 560 miliona doza. Dva mjeseca nakon indijskog veta, povjerljivi izvještaj za investitore otkrio je da “Covax” traži “razne strategije ublažavanja”, uključujući diverzifikaciju svojih dobavljača.

Sada je napuštanje indijskih proizvođača značilo više cijene, navodi se u dokumentu. IBS vakcine koštaju platformu tri dolara po dozi. Prosječna cijena koju su organizaciji ponudili kandidati izvan Indije bila je “između 50 i 100 posto više”, navodi se u izvještaju.

“Covax” tvrdi da, “iako je važno, cijena nikada nije bila jedini faktor u odlučivanju o kupovini”, dodajući da, kako nove vakcine budu odobrene, one postaju dostupne u “Covaxovom” portfelju i da je platforma osigurala 400 miliona doza novih vakcina iz Kine te da se nada da će biti dostupni prije kraja godine.

Krajem septembra, šest mjeseci nakon uvođenja zabrane izvoza, Indijska vlada objavila je da planira nastaviti s isporukama u oktobru. No ima i onih koji misle da je šteta već napravljena. Prema riječima jednog stručnjaka za logistiku, “zbog 'Covaxove' odluke da se kocka i sve stavi na jedan broj, ljudi su umrli”.

 

VAKCINE PRI KRAJU ROKA

Problemi s isporukom bili su pojačani nedostatkom komunikacije. Mnogi su se žalili da nisu dobili zadovoljavajuće odgovore kada će doze konačno stići. “Covax” je imao koordinatore zadužene za održavanje kontakta s članovima Uprave u svakoj zemlji, no neki su dužnosnici izjavili da im je teško doći do jasnih informacija. “Kažu da ima problema s proizvođačima, ali ne navode detalje”, kaže jedan od njih. “Stalno ih pitamo kada će vakcine biti isporučene, a oni nam ne daju precizan odgovor.”

Kad su doze stizale, nekima je brzo isticao rok trajanja. Za zemlje sa slabim zdravstvenim sistemima to je predstavljalo značajan izazov. U Istočnom Timoru “Covax” vakcine su morale biti uništene jer im je istekao rok trajanja ili su bile u lošem stanju zbog nedostatka zamrzivača.

Demokratska Republika Kongo je na kraju vratila više od milion doza “Covaxu”, ne mogavši ​​ih upotrijebiti prije isteka roka trajanja. Južni Sudan također je vratio cjepiva. Prema “Covaxu”, većina “doza iz Demokratske Republike Kongo i Južnog Sudana uspješno je preraspodijeljena u druge zemlje u Africi”.

U Somaliji su zdravstvene službe tvrdile da im je “Covax dao doze, ali ne i šprice ili drugu opremu potrebnu za njihovu primjenu. Zemlja je morala koristiti zalihe igala koje su inače rezervirane za kampanje vakcinisanja djece protiv ospica. U toj zemlji strahuju da će prekid rutinskih vakcinacija tokom pandemije stvoriti uvjete za pojavu velike epidemije ospica, u tom slučaju nedostatak igala može biti katastrofalan.

 

DONACIJE I ZALIHE

“Covax”, pogođen situacijom u Indiji i bez vakcina, u maju 2021. isprobao je novu taktiku. Bogate zemlje kupile su mnogo više vakcina nego što im je bilo potrebno. Čak i uzimajući u obzir dodatne doze, interni dokument “Covaxa” naznačio je da, zbrojeno, ove zemlje moraju imati između jedne i pet milijardi doza za preraspodjelu, većinu iz Sjedinjenih Država i Evropske unije. “Vrijeme je da donirate preostale doze”, preklinje Unicef.

Ali zemlje su sporo reagirale na apele, iako su nastavile potpisivati ​​vlastite sporazume. Kanada je kupila pet puta više vakcina nego što im je potrebno, ali prve donacije počela je slati tek prošlog mjeseca. Sve su otišle u Nigeriju, koja je već trpjela treći val virusa korona. Sjedinjene Države obećale su 200 miliona doza do kraja godine, u septembru je američki predsjednik Joe Biden najavio da će još 500 miliona doza biti donirano zemljama u razvoju tokom 2022. Ukupno su se 24 bogate zemlje obavezale donirati 785 miliona doza “Covaxu”. No, prema podacima koje je prikupio “Our World in Data”, stiglo ih je samo 18 posto.

U isto vrijeme dok su obećavali donacije neke bogate zemlje obraćale su se “Covaxu” za zalihe. Velika Britanija, Kanada i druge bogate zemlje primile su doze iz platforme 2021. U junu je mehanizam isporučio 530.000 doza samo u UK. U istom razdoblju cijeli afrički kontinent dobio je samo četiri puta veći iznos.

Kao što je slučaj s nekim dozama koje se isporučuju izravno iz “Covaxa”, doze koje su nedavno donirale Kanada i Velika Britanija putem mehanizma stigle su u afričke zemlje samo nekoliko sedmica prije isteka roka trajanja.

Analiza naučno-istraživačke grupe “Airfinity” zaključila je da će više od 100 miliona vakcina u rukama zemalja G-7 i EU isteći do kraja godine, te ih je potrebno odmah preraspodijeliti. “Covax” je izjavio da “radi na tome da, koliko god je to moguće, ne dopusti da nijedna doza ostane neiskorištena”, te da pokušava “pronaći zemlje sposobne apsorbirati brze isporuke”. Do početka oktobra mehanizam je podijelio oko 330 od dvije milijarde planiranih doza, od kojih je 40 posto donirano.

Nakon što je pretrpio nekoliko kašnjenja tokom ljeta i smanjio svoj ukupni cilj isporuke za 2021, “Covax” namjerava isporučiti više od milijardu vakcina siromašnim zemljama u posljednja tri mjeseca 2021. Interni dokument mehanizma pokazuje da će zdravstveni sistemi morati primijeniti gotovo dvostruko više doza “Covaxa” nego u prethodna tri mjeseca.

Dok su zemlje koje su ga željno iščekivale zahvalne što će im uskoro biti poslane prijeko potrebne doze, neke brine kako se nositi s pristizanjem doznaka “Covaxa”. “Covax” je naveo da naporno radi s ministarstvima zdravstva kako bi se osiguralo da zemlje budu spremne primiti doze, ali da njihove odgovornosti ne uključuju logistiku.

“Covaxov” ugled već je nepovratno uništen. U junu je izvještaj Upravnog odbora GAVI pokazao da će mnoge zemlje sposobne finansirati kupovinu to raditi mimo “Covaxa” 2022. U augustu je “Pan American Health Organization” (PAHO), tijelo međunarodnog zdravstva, objavilo da će samo početi nabavljati vakcine. Ta je regija uveliko patila tokom pandemije, a mnoge latinoameričke zemlje potpisale su sporazume sa zemljama i firmama kako bi nadoknadile nedostatke “Covaxa”, u osnovi, kupovale su dva puta zato što “Covax” nije ispoštovao sporazum.

Lawrence Gostin, profesor svjetskog zdravstvenog prava, vjeruje da su “Covax” vakcine mogle preduprijediti stotine hiljada smrtnih slučajeva u Latinskoj Americi. PAHO nije bio prvi koji je donio ovu odluku. Prethodno je Afrička unija formirala Radnu grupu za nabavku vakcina za Afriku, s ciljem postizanja 60 posto pokrivenosti na kontinentu do 2022. UNICEF i “Covax” tvrde da su usredotočeni na isporuku vakcina u Afriku svim dostupnim kanalima.