Već desetak godina Sarajevo, Mostar, Jajce i Travnik navikavaju se na valove arapskih turista iz takozvanih zaljevskih država. Ovo važi i za neke druge sredine u Bosni i Hercegovini, ali ovih nekoliko urbanih toponima, uz, recimo, Bihać i Srebrenicu, među najposjećenijim su lokacijama arapskih gostiju. Neko su se vrijeme domaći ugostitelji navikavali na američke, holandske i regionalne turiste, potom na pretežno turske, a onda je naišao trend s arapskim posjetiteljima iz Bahreina, Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta...
U međuvremenu je porastao broj dolaska gostiju iz Velike Britanije, i to mahom britanskih državljana pakistanskog i indijskog porijekla. Oni su i prije dolazili, samo ne u znatnijim procentima. Posljednjih nekoliko godina sve više ih ima u sarajevskim i mostarskim hotelima, po bosanskim restoranima i muzejima. Manjim dijelom stižu direktno iz Indije, Pakistana i Bangladeša, a najviše iz Velike Britanije – to su mahom Pakistanci koji su ondje odrasli kao druga, treća ili četvrta generacija doseljenika.
Mnogi od njih slušali su o Bosni i Hercegovini za vrijeme Agresije, preko BBC-ja, Sky Newsa, čitali u Observeru, Guardianu o opsadi Mostara, Sarajeva, Goražda, Bihaća, o etničkom čišćenju, o stradanju Srebrenice, ili o masakru u Ahmićima, koji je posebno predstavljen u engleskoj javnosti zbog prisutnosti britanskih trupa na tom području u vrijeme pokolja.
Ovi su putnici prilično zainteresirani za Bosnu iz historijskog, političkog, strateškog i kulturološkog ugla. Ne zanima ih samo posljednji rat, nego i drevna historija, ali i trenutno političko i društveno stanje, kao i lokalne prirodne atrakcije. Mnogi od njih već godinama žele provesti barem nekoliko dana u Bosni i Hercegovini, s porodicom, s bračnim partnerom ili pojedinačno. Od poticaja je i činjenica što je Bosna i Hercegovina samo koji sat udaljena izravnim avionskim letom od Velike Britanije.
Povećan dolazak ovih gostiju otkriva se i na neobične načine. Naprimjer, prethodne godine jedna indijska familija ručala je u popularnoj travničkoj buregdžinici, čije se osoblje bilo naviklo na posjete arapskih gostiju. Nakon što su završili s ručkom te izašli iz buregdžinice, jedan od konobara pošao je za njima da pita šofera odakle su gosti. Nakon što je dobio podatak da su Indijci, konobar se vratio u radnju rekavši svom kolegi: “Jesam ti rekao da nisu Arapi.” Omanje razlike u pojavnosti, načinu odijevanja, ophođenja, drugačiji naglasak pri govoru na engleskom jeziku, ponekad i crte lica, svi ti detalji utječu na raspoznavanje razlika koje uočavaju i ugostitelji.
PROTEKLE GODINE SVE JE VRVJELO OD NOVIH GOSTIJU
Da bi se broj posjeta britanskih turista povećao, trebalo je prethodno nešto uraditi i u samoj Velikoj Britaniji na poslu reklame. U tome je veliki doprinos dao Kamraan Siddiqui – još od 1997. godine čest gost Bosne i Hercegovine – Britanac pakistanskog porijekla odrastao u Londonu. On je višegodišnji pasionirani promotor Bosne i Hercegovine kao turističke i edukativne destinacije za svakoga, a ponajviše za njegove sunarodnjake širom velike Britanije.
Siddiqui se, uz ostalo, bavio i konsultantskim poslovima, što ga je odvelo na rad u Dubai. I ondje je reklamirao posjete Bosni i Hercegovini za arapsku klijentelu, ali i za strance koji žive u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Dubai je, kao što je poznato, pun stranih državljana koji ondje rade, a koji, zahvaljujući Siddiqui, otuda dolaze posjetiti Bosnu i Hercegovinu.
Svoje promoviranje historije, politike, kulture i prirodnih atrakcija Bosne i Hercegovine Siddiqui je krunisao otvaranjem agencije u Sarajevu, Londonu i Dubaiju. Agencija se bavi promotivnim i obrazovnim putovanjima po Bosni i Hercegovini, a zove se “Holiday Bosnia”. Preko nje su Pakistanci počeli sve češće biti viđani u Sarajevu, Travniku, Mostaru, Blagaju, Počitelju...
Prema izvještajima vodiča i vozača koji su radili s ovim gostima proteklih nekoliko godina, Pakistanci su u odnosu na arapske goste nešto više zainteresirani za bosanskohercegovačku politiku, za ovdašnji mentalitet, za informacije o bosanskoj kuhinji, zanimaju ih arhitektura, prošlost, a posebno historija i razvoj islamske kulture u srcu Evrope.
Protekla turistička sezona bila je dosta plodna. Preko agencije “Holiday Bosnia” brojne pakistanske porodice i ekskurzije prošle su kroz Bosnu i Hercegovinu. Ove ture nisu samo turistički informativne nego i organizacijski edukativne jer sadrže predavanja različitih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine o raznim temama – od historije i ekonomije do detaljnih analiza dešavanja za vrijeme Agresije, ali i o trenutnoj političkoj situaciji.
Nerijetko se preko ove agencije organiziraju i humanitarne akcije, kao što je bila dostava školske opreme za djecu Podrinja. Prikupljaju se i novčane donacije, organizira dobrotvorni rad na duže staze, povezuje se organizacije iz Bosne i Hercegovine i Velike Britanije koje se bave srodnim aktivnostima itd.
(PRE)POZNAVANJE BOSNE U ENGLESKOJ
Ove se godine promocija Bosne i Hercegovine i njenog višeslojnog naslijeđa nastavila i u samoj Velikoj Britaniji. Kamran Siddiqui održao je u Manchesteru na Dan državnosti Bosne i Hercegovine detaljno javno predavanje o različitim povijesnim epohama naše države. U sali kulturnog centra, pri lokalnoj džamiji Khizra, Siddiqui je gostovao pred mnoštvom Britanaca pakistanskog porijekla koji su pokazali veliki interes za prošlost i sadašnjost Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
U Manchesteru djeluje i nevelika bošnjačka zajednica, I ona je dala svoj doprinos ovom iscrpnom predavanju. Sadia Muminović, koja živi u Velikoj Britaniji, obratila se prisutnima kraćim govorom podsjetivši da lokalni Bošnjaci skupa s domicilnim muslimanima, pretežno pakistanskog porijekla, na različite načine redovno obilježavaju Dan sjećanja na Srebrenicu, Dan nezavisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Kamraanovo predavanje o Bosni i Hercegovini bilo je podijeljeno po historijskim epohama. Najprije je ponudio analitički pristup fenomenu srednjovjekovne bosanske crkve, drevnog bosanskog kraljevstva, stećaka i teorija o bogumilstvu uz tematsko povezivanje s islamizacijom. U vezi s tim pozvao se na relevantne izvore kako bi izbjegao subjektivnosti, ali je ponudio i vlastita promišljanja i zaključke temeljene i na svojim bezbrojnim posjetama Bosni i Hercegovini.
Zatim je prošao kroz osmansko razdoblje, objašnjavajući prisutnima zaboravljeni značaj vakufa uz poseban osvrt na Gazi Husrev-bega, ponudivši prisutnima i engleski prijevod njegove vakufname. Spomenuo je i druge značajne Bošnjake iz te historijske epohe, a onda je prošao kroz austrougarsko razdoblje u Bosni i Hercegovini uz objašnjenje traumatične tranzicije Bošnjaka s jedne vrste civilizacije na drugu.
Osvrnuo se i na specifičnu i prepoznatljivu arhitekturu bosanskih gradova uz međureligijsko zajedništvo unatoč naglim geopolitičkim promjenama i turbulencijama.
Prošao je i kroz period Prvog svjetskog rata uz predstavljanje bošnjačke regimente u austrougarskoj armiji. Kraće se osvrnuo na razdoblje Kraljevine SHS i prve Jugoslavije.
Drugi svjetski rat obradio je izravno ga uvezujući s nastankom druge Jugoslavije. Kasniji raspad SFRJ prikazao je kroz spremnost Bošnjaka na vlastitu odbranu kao i odbranu domovine unatoč teškim političkim okolnostima pod kojima se ta odbrana organizirala.
Objasnio je šta je značio džihad u ratnim uslovima tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu i Genocida nad Bošnjacima. Dao je osvrt i na fenomen nastanka i razvoja Armije RBiH u skoro nemogućim uvjetima. Uz ovaj dio predavanja ponudio je knjigu Sedžda na čistoj bosanskoj zemlji na engleskom jeziku, autora Haruna Hodžića, nekadašnjeg oficira Armije RBiH.
Postagresijsko vrijeme, uključujući i trenutnu situaciju, predstavio je kroz proces povratka izbjeglih te obnovu kuća i rekonstrukciju sistematski razaranog i uništavanog historijskog i kulturnog naslijeđa islamske kulture u Bosni i Hercegovini.
Predavanje je izazvalo veliki interes, a najavljene su i nove posjete Britanaca Bosni i Hercegovini. Naročito zanimanje članovi pojedinih tamošnjih udruženja iskazali su za obilazak nekadašnjih linija fronta.
Kamraan je dobio i ponudu za nova predavanja o Bosni i Hercegovini. Već se dogovaraju termini za gostovanja u drugim britanskim gradovima. Uglavnom, nakupilo se razloga za optimizam u vezi s daljnjim razvojem bosanskohercegovačkog obrazovnog turizma.
