U Bosni i Hercegovini već nedostaje radne snage, to je realno stanje na terenu. Građevinske firm oglase u kojima traže radnu snagu drže otvorenima cijelu godinu, dovoljno je samo doći jer posao već čeka. U nekim uslužnim djelatnostima oglasi su otvoreni već mjesecima. Gledajući podatke statističkih institucija o registriranoj zaposlenosti i nezaposlenosti, neće se uvijek steći takav dojam, ali anketa o radnoj snazi ipak pokazuje realnije stanje.
Naime, prema podacima ankete o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu ove godine radnu snagu činilo je 1,364 miliona osoba, od kojih je 1,184 miliona (86,9%) zaposlenih i 179.000 (13,1%) nezaposlenih osoba. Stopa aktivnosti je bila 47,4%, stopa zaposlenosti 41,2%, stopa nezaposlenosti 13,1% i stopa neaktivnosti 52,6%. Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku mjesečno zarade 1.280 maraka.
Ako uzmemo u obzir da među ovih 179.000 nezaposlenih ima i onih koji rade vani, a kod nas se vode kao nezaposleni, da ima onih koji se vode kao nezaposleni isključivo kako bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu, bez želje da se zaposle, jasno je da je baza iz koje se može regrutovati nova radna snaga prilično smanjena.
Iako već imamo slučajeve zapošljavanja stranih radnika iz Azije, procedure za zapošljavanje su još komplikovane. Ali potražnja postoji pa bi trebalo pronaći i rješenje.
Ono što može biti prednost Bosne i Hercegovine, mada je teško očekivati da će biti iskorištena zbog nerealnih strahova pa i mržnje, jeste to što su u BiH “zaglavljene” hiljade migranata. Mnogi od njih, posebno porodice s djecom, često izražavaju želju da ostanu u Bosni i Hercegovini, mada ima i onih koji ovu zemlju doživljavaju kao prolaznu stanicu na putu do Evropske unije.
Sarajevska škola nauke i tehnologije (SSST), po narudžbi Međunarodne organizacije za migracije (IOM), uradila je studiju u kojoj je učestvovalo 60 kompanija u Bosni i Hercegovini upitanih o zapošljavanju stranih radnika i migranata.
Ključni zaključak je da je 67 posto upitanih kompanija zainteresirano za zapošljavanje radnika migranata kako bi podržali svoje poslovanje, ali 65 posto traži podršku nadležnog organa za zapošljavanje radnika migranata.
To je značajna potražnja i treba uzeti u obzir migrante kao vrijedan izvor radne snage, samo treba prilagoditi propise o boravku i radu.