Izrael se sprema sravniti s zemljom pojas Gaze. Samo nekoliko sati nakon subotnjeg velikog napada Hamasa, izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je na užase koji čekaju više od 2,2 miliona stanovnika Gaze koji žive u ovoj enklavi od 365 kvadratnih kilometara, jednoj od najnaseljenijih teritorija na svijetu.

"Odlazite odatle odmah“, rekao je palestinskim civilima, „jer ćemo djelovati posvuda." Od tada, prijetnje vojnim upadom izraelske vojske sinhronizirane su sa bombama koje lansira neviđenim intenzitetom i koje su ostavile više od hiljadu mrtvih Palestinaca i više od 5000 ranjenih. "Gaza neće biti ono što je bila", obećao je izraelski ministar obrane Yoav Gallant svojim vojnicima raspoređenim na granici u utorak.

Netanyahuovoj naredbi proturječi činjenica da je Gaza čvrsto ograđena mišolovka iz koje gotovo niko ne može pobjeći i čije stanovništvo trpi nemilosrdnu blokadu već 16 godina. Pristup vodi, struji, gorivu, robi kao i protok ljudi ovisi o dobroj volji Izraela ili Egipta, budući da su jedini prijelazi otvoreni prema vanjskom svijetu, Rafah na jugu i Erez, na sjeveru, sada zatvoreni,

Ovo je najnovije poglavlje u kolektivnom kažnjavanju koje Tel Aviv nanosi Palestincima u Gazi otkako je Hamas, islamski pokret otpora, pobijedio na izborima 2006. godine, što je pobjeda koju Izrael niti bilo koja strana nisu priznali.“Poruka koju su stanovnici Gaze tada primili bila je da su glasali pogrešno, što je opravdalo blokadu Pojasa i ograničenja humanitarne pomoći,” kaže analitičar i istraživač Moussa Bourekba.

Izrael je kontrolirao Gazu 38 godina i u tom razdoblju izgradio 21 jevrejsko naselje. Napetosti i nasilje trajali su godinama, uključujući prvu intifadu, razdoblje palestinskih protesta protiv izraelske okupacije 1987. godine, unutar koje je rođen Hamas.

Godine 1993. Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) potpisali su sporazum iz Osla, koji je imao za cilj ostvariti "pravo palestinskog naroda na samoodređenje", sporazum koji Hamas nije priznao. Godine 1994. Palestinci su preuzeli vlast nad Gazom. Godine 2005. Izrael se odrekao kontrole nad pojasom pod nacionalnim i međunarodnim pritiskom i povukao 9000 doseljenika i izraelske vojne snage, iako enklava nikada nije postala suverena teritorija.

“U prvim godinama nakon rođenja Hamasa, Izrael je bio zainteresiran za postojanje radikalnijeg aktera od Al Fataha [glavne komponente PLO-a] čiju je poziciju u pregovorima o miru međunarodna zajednica gledala povoljnije. Imajući grupu koja je propovijedala uništenje Izraela, Izraelci su željeli podijeliti palestinski otpor i imati aktera s kojim se činilo da je nemoguće diplomatski pregovarati”, kaže Bourekba.

Ali kada je Hamas izašao kao pobjednik, stigao je embargo koji je prouzročio kolaps lokalne ekonomije. Ribolov je ograničen, a polja s usjevima danas gotovo da i ne postoje. Više od 53% radnog stanovništva bilo je nezaposleno 2019., što je više od polovice stanovnika Gaze dovelo do siromaštva, a 80% njih ovisi o međunarodnoj pomoći kako bi preživjeli. UN je već 2012. predvidio da će teritorija do 2020. godine biti "nenastanjiva".

Ovo čemu svjedočimo danas još je jedan u nizu velikih sukoba između Hamasa i Izraela. Godine 2012. izraelska vojska ubila je vojnog vođu organizacije. Godine 2014. naređena je operacija Zaštitni rub koja je bila najsmrtonosnija: sa oko 2200 ubijenih Palestinaca i 71 Izraelcem. U 2018. održani su “marševi povratka” koje je Izrael bijesno suzbijao svakog petka godinu dana. Zatim 11-dnevni rat 2021. i posljednja operacija prošlog maja, koja je bila usmjerena protiv Islamskog džihada. Hamas u tome nije učestvovao.

Sukobi su imali vrlo neuravnotežen bilans žrtava u korist izraelske strane. "Iako je Izrael želio da stanovništvo Gaze prestane podržavati Hamas, nakon svake epizode Hamas je izlazio ojačan, a ne oslabljen", naglašava Bourekba. U međuvremenu, stanovništvo Gaze, koje opet nije izašlo na izbore, živi u očaju. “Budući u situaciji u kojoj se nalaze, u kojoj nema apsolutno nikakvih izgleda za pregovore o miru ili ublažavanje životnih uslova, sumnjam da stanovnici Gaze vide kraj sukoba diplomatskim putem ”, zaključuje.

Gaza trpi masivne napade sa mora i iz zraka i očekuje se šta će odlučiti izraelska vlast, hoće li vojska čizmom ući na tu teritoriju. Gazi prijeti mrak, doslovno, jer je jedina elektrana prestala raditi. Palestinska enklava ide prema novoj humanitarnoj krizi.

Za to vrijeme premijer Netanyahu i čelnik centrista Benny Gantz, dogovorili su formiranje vanredne vlade kako bi poveli rat sa hamasom.  Pakt dvojice čelnika, koji su se 2020. godine udružili u koaliciju protiv krize s koronavirusom, a zatim se oštro politički razveli, podrazumijeva stvaranje takozvanog "kabineta za upravljanje ratom" koji će njih dvojica formirati zajedno.

Vladi formiranoj krajem 2022. sa Likudom, dvjema ultraortodoksnim strankama i još dvije ultranacionalističke stranke pridružit će se pet ministara iz Gantzove frakcije, koja je zapravo unija njegove centrističke liste i konzervativna stranka bivšeg ministra Likuda Gideona Sa'ara.

Međutim, valja podsjetiti da je druga stranka po broju glasova u Izraelu koju vodi bivši premijer i šef opozicije, centrista Yair Lapid, ostala po strani. U zajedničkoj izjavi, Netanyahu i Gantz složili su se da će za njega rezervirati mjesto u kabinetu.

Formiranje nove vlade ne znači da će Izrael popustiti sa ogromnim pritiskom na Gazu, sa Gantzom i Eizenkotom, koji poput mnogih u lijevom centru zahtijevaju oštru ofanzivu protiv počinitelja subotnjeg napada, kabinet će donositi teške odluke kao što je kopnena operacija u Pojasu Gaze.

Na taj je način rat koji je započeo Hamas definitivno pokopao kontroverzni prijedlog reforme pravosuđa koji je u januaru pokrenuo ministar pravosuđa Yariv Levin, a koji je izazvao neviđenu podjelu u Izraelu, s više od 40 uzastopnih sedmica protesta i osjetnom štetom u Izraelu. Kao što se i očekivalo, Netanyahu i Gantz složili su se da neće promovirati prijedloge zakona ili odluke koje nisu povezane s vođenjem rata.

Izrael kaže da napada sve što bi Hamasu moglo biti od koristi (zapovjedne prostorije, kuće njegovih i vođa Islamskog džihada, tunele, skladišta oružja, kompleks Islamskog univerziteta) za pripremu eksploziva i organiziranje napada. Nakon što su obavijestili stanovnike i rekli im da da evakuiraju područje, borbeni avioni  bombardiraju Gazu a Palestinci tvrde da je to najintenzivnije bombardiranje u posljednjih nekoliko godina.