Egipat je trenutno zarobljen u dužničkoj krizi, na drugom je mjestu nakon Ukrajine među zemljama koje će najvjerovatnije propustiti otplatu duga, piše Middle East Eye.

Država gubi polovinu svojih prihoda u plaćanju kamata i oslanja se na zajmove MMF-a i bogatih zaljevskih država, ograničavajući njenu sposobnost da bude u suprotnosti sa vanjskom politikom SAD-a.

Međutim, ostaje nejasno da li Izrael ima adekvatan utjecaj na Svjetsku banku da otpiše egipatske međunarodne dugove.

Sjedinjene Države su ranije koristile oprost dugova kako bi Egipat uskladile sa svojom vanjskom politikom. Godine 1991. SAD i njihovi saveznici oprostili su polovinu duga Egiptu u zamjenu za njegovo učešće u antiiračkoj koaliciji tokom Drugog Zaljevskog rata.

Štaviše, egipatska vlada je više puta odbacivala ideju da bi Palestinci mogli biti privremeno raseljeni u Egipat dok Izrael izvodi svoju vojnu operaciju protiv Hamasa u susjednoj Gazi.

Izvještaj Yneta prati priču Financial Timesa u kojoj se tvrdi da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu lobirao kod lidera EU da izvrše pritisak na Egipat da prihvati izbjeglice iz Gaze.

Britanski list navodi da su članice EU, uključujući Češku i Austriju, iznijele ideju na sastanku zemalja članica prošle sedmice, iako su brojne evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku, zasebno rekle da je ideja neizvodiva jer je Egipat kategorički odbio da prihvati palestinske izbjeglice.

Neimenovani diplomata iz neimenovane zemlje, međutim, rekao je za FT da bi pritisak izraelskog nastavka napada na Gazu mogao promijeniti stav Kaira.

"Sada je vrijeme da se izvrši pojačan pritisak na Egipćane da se slože", rekao je zvaničnik.

Uprkos Netanyahuovim pozivima, čelnici su se na kraju složili da uloga Egipta treba da bude isporuka humanitarne pomoći, jer je prijelaz Rafah u regionu Sinaja trenutno jedini put za ulazak pomoći u opkoljeni pojas Gaze, ali da Egipat nije u obavezi da prihvati priliv izbeglica.

Ovo dolazi ubrzo nakon što je dokument izraelskog ministarstva obavještajnih službi procurio na izraelsku novinsku stranicu Calcalist u kojem je detaljno iznesen navodni plan prisilnog prebacivanja Palestinaca iz Gazi na Sinajsko poluostrvo.

Uprkos sve većem pritisku, predsjednik Sisi je ovog mjeseca rekao da njegova zemlja odbacuje "svaki pokušaj da se palestinsko pitanje likvidira vojnim sredstvima ili putem prisilnog raseljavanja Palestinaca sa njihove zemlje, što bi bilo na štetu zemalja regiona".

Sjećanje na Nakbu 1948. godine, u kojoj su cionističke milicije nasilno protjerale više od 700.000 Palestinaca iz historijske Palestine i zabranile njima i njihovim potomcima da se ikada vrate, znači da mnoge arapske države strahuju da bi bilo kakvo premještanje ljudi iz Gaze bilo trajno.

Egipat je danas objavio da je granični prijelaz Rafah otvoren za prolaz u Egipat teško povrijeđenih ljudi iz Pojasa Gaze. Teško povrijeđeni Palestinci u blokiranom Pojasu Gaze, gdje Izrael nesmetano nastavlja svoje napade, bit će prebačeni u Egipat na liječenje. Neki kamioni koji su čekali u Egiptu da prevezu humanitarnu pomoć u blokiranu regiju također su prešli u Gazu nakon što je otvoren granični prijelaz.

Otkako je izraelski napad na Gazu počeo 7. oktobra, milion Palestinaca je raseljeno unutar teritorije, a više od 30.000 Palestinaca je ubijeno, nestalo ili ranjeno.

Šef Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad (Unrwa) rekao je da se Palestinci u opkoljenom Pojasu Gaze suočavaju s prisilnim raseljenjem i kolektivnom kaznom.