Izraelska koalicijska vlada osudila je rusku agresiju na Ukrajinu, ali neće pomoći predsjedniku Zelenskom oružjem i novcem - kao što to čine njegovi zapadni saveznici - unatoč dramatičnom zahtjevu ukrajinskog čelnika kojeg je ovog vikenda uputio Tel Avivu.
Takav izraelski odgovor, nekoliko dana nakon što su glavne arapske prijestolnice u Zaljevu zauzele sličan stav, za mnoge analitičare naglašava zaokret koji se dešava u regiji Bliskog istoka, koja više ne vjeruje američkom 'kišobranu' i radije održava svoje dobro odnose s Rusijom, silom u nastajanju na tom području.
Kao odgovor na zahtjev Zelenskog, izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid ograničio se samo na riječi da njegova zemlja već pomaže Ukrajini "poljskom bolnicom" i nastavit će sarađivati "u najboljem smislu što može".
Zelensky je zatražio od Izraela hitnu donaciju opreme za protivzračnu odbranu, budući da se hebrejska država hvali da ima jednu od najboljih na svijetu. Ukrajinski predsjednik, inače jevrejske vjeroispovijesti, takođe je zaradio ozbiljan šamar od strane izraelske institucije koja vodi Memorijal holokausta, jer ga je uporedio s onim što ukrajinskom narodu čini ruska vojska.
Izrael sa zabrinutošću promatra povlačenje američke vojske iz regije koje diktira predsjednik Biden i ne želi 'smetati' Rusiji više nego što je potrebno. Tel Aviv smatra da bi u to vrijeme Moskva mogla igrati ključnu ulogu za njezine interese. Za početak, u susjednoj Siriji, gdje Rusija stoji kao glavna tačka podrške režimu Bashara al-Assada.
Izrael je izveo stotine napada unutar Sirije protiv sviojih ciljeva, proiranskih i drugih milicija, a ponekad i protiv snaga Al Asada. Izraelski premijer Bennett prije dvije sedmice je bio a u isto vrijeme Zelensky ne prestaje inzistirati na pregovorima o mirovnom sporazumu s Rusijom u Jerusalemu.
Bogate arapske zemlje Zaljeva također se distanciraju od SAD-a i Evrope, a danas igraju na kartu 'neutralnosti' u sukobu u Ukrajini kako se ne bi suprotstavile Rusiji, vojnoj sili koja je sve aktivnija u regiji kako Pentagon smanjuje svoju prisutnost.
Biden je naredio američki izlazak iz Afganistana i Iraka, a vojne baze u Perzijskom zaljevu uskoro bi mogle doživjeti drastičan rez. U ovaj kontekst novih geostrateških saveza treba staviti historijsku posjetu predsjednika Assada Ujedinjenim Arapskim Emiratima prošle subote, prvu od izbijanja rata u Siriji.
Moskva pozdravlja odbijanje Saudijske Arabije da hitno poveća proizvodnju nafte u zemljama OPEC-a, unatoč hitnom zahtjevu Evrope, koja želi ublažiti smanjenje ovisnosti energentima iz Rusije i rast cijena goriva.
