Trovanje olovom ima daleko veći utjecaj na globalno zdravlje nego što se ranije mislilo, potencijalno dovodeći do više od pet miliona smrtnih slučajeva godišnje i predstavlja prijetnju po veličini sličnu zagađenju zraka, pokazalo je istraživanje objavljeno 11. septembra 2023. godine

Studija, opisana kao “poziv za buđenje”, također procjenjuje da izloženost toksičnom metalu uzrokuje da mala djeca u zemljama u razvoju izgube u prosjeku skoro šest IQ bodova.

Pokazalo se da zagađenje olovom uzrokuje niz ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u vezi sa srčanim oboljenjima i razvojem mozga male djece, što je rezultiralo zabranjenim olovnim benzinom širom svijeta.

Ali ljudi i dalje mogu biti izloženi snažnom neurotoksinu putem hrane, zemlje, posuđa, đubriva, kozmetike, olovnih akumulatora i drugih izvora.

Dvojica ekonomista Svjetske banke koji su autori studije, objavljene u časopisu Lancet Planetary Health, rekli su da je to prva procjena utjecaja izloženosti olovu na smrt od srčanih bolesti i gubitak IQ kod djece u bogatim zemljama i zemljama u razvoju.

Kada su prvi put vidjeli rezultate svog izračuna, kaže glavni autor Bjorn Larsen, “nismo se usudili ni šapnuti taj broj" jer je bio tako “ogroman”.​

Njihov model procjenjuje da je 5,5 miliona odraslih umrlo od srčanih bolesti 2019. godine zbog izloženosti olovu, od čega 90 posto u zemljama niskog i srednjeg dohotka.

To je šest puta više od prethodne procjene i predstavlja približno 30 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti – vodećeg uzroka smrti u svijetu.

To bi značilo da je izloženost olovu veći uzrok srčanih bolesti od pušenja ili holesterola, rekao je Larsen.

Istraživanje je procijenilo da su djeca mlađa od pet godina izgubila kumulativnih 765 miliona IQ bodova zbog trovanja olovom na globalnom nivou u 2019. godini, a 95 posto tih gubitaka dolazi u zemljama u razvoju.

Taj broj je skoro 80 posto viši nego što se ranije procjenjivalo.

​Istraživači Svjetske banke procjenjuju ekonomsku cijenu izloženosti olovu na 6 biliona dolara u 2019. godini, što je ekvivalentno sedam posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Istraživači su za analizu koristili procjene nivoa olova u krvi u 183 zemlje preuzete iz važne studije iz 2019. godine o uzrocima bolesti na globalnom nivou.

Prethodna istraživanja mjerila su samo učinak olova na bolesti srca kada je u pitanju povećanje krvnog pritiska. Ali nova studija je razmatrala brojne druge načine na koje olovo utječe na srca, kao što je otvrdnuće arterija koje može dovesti do moždanog udara, što rezultira većim brojevima ukupnih slučajeva, rekao je Larsen.

Roy Harrison, stručnjak za zagađenje zraka i zdravlje na Univerzitetu Birmingham u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je za AFP da je ona “zanimljiva, ali podložna mnogim neizvjesnostima”.

Na primjer, odnos između olova u krvi i srčanih bolesti zasniva se na istraživanju u Sjedinjenim Američkim Državama, a sad je pitanje da li bi se ti nalazi mogli primijeniti širom svijeta, rekao je.

Harrison je također istakao da je model koristio procjene – ne testove – olova u krvi u mnogim zemljama u razvoju.

Ako bi rezultati bili potvrđeni, “bili bi od velikog značaja za javno zdravlje, ali za sada je to jednostavno zanimljiva hipoteza”, rekao je on.

Richard Fuller, predsjednik nevladine organizacije Pure Earth, rekao je da su testiranja olova u krvi u zemljama u razvoju uglavnom otkrili više razine od procijenjenih u novoj studiji.

To znači da bi “utjecaj olova mogao biti gori nego što izvještaj opisuje”, rekao je on za AFP, nazvavši to ”pozivom za buđenje”.

Pronađena je visoka stopa kontaminacije olovom u metalnim loncima i tavama, keramičkom posuđu, bojama, kozmetici i igračkama.​

“Zbog toga siromašnije zemlje imaju toliko trovanja olovom”, rekao je Fuller. “To su predmeti u kuhinji koji ih truju.”