Finci izlaze na glasanje na izborima koji su se sveli na utrku desnih populista, konzervativaca i lijevog centra premijerke Sanne Marin.
Finska je udaljeno možda samo nekoliko dana od pridruživanja NATO-u, ali rat u Ukrajini imao je neznatan utjecaj na izbornu kampanju, iako ova zemlja dijeli najdužu granicu s Rusijom.
Umjesto toga, izborna bitka vodila se oko ekonomije.
A Finci prave veliki izbor u pogledu budućeg pravca svoje zemlje.
Biračka mjesta otvorena su jutro u 9:00 a zatvaraju se u 20:00, kada će biti objavljeni rezultati približno 1,7 miliona glasova koji su dani unaprijed.
Glavni izazov socijaldemokratima Sanne Marin dolazi s desnice.
Nakon četiri godine opozicije, konzervativna Nacionalna koaliciona stranka Petrerija Orpoa polaže velike nade u formiranje koalicije, ali ovo bi mogla biti i do sada najbolja šansa populističke Stranka Finaca da vodi vladu.
Kada je gospođa Marin, sada 37-godišnjakinja, izbila na scenu prije četiri godine, bila je najmlađi premijer na svijetu na čelu koalicije pet stranaka, koje su sve predvodile žene.
Iako je njen rejting u anketama i dalje visok, smatra se polarizirajućom figurom i bila je pod velikom pažnjom prošlog ljeta kada se pojavio video kako pjeva, pleše i pije na zabavi.
“Ona ima znatan broj sljedbenika izvan svoje stranke”, kaže Vesa Vares, profesor savremene historije na Univerzitetu u Turkuu.
“Mnogi od onih koji i ne vole politiku socijaldemokrata ipak cijene to kako se premijerka nosila s krizom Covida i ratom u Ukrajini.”
Veliki problem tokom kampanje bio je javni dug Finske i način na koji se ova država blagostanja može finansirati u budućnosti.
Sanna Marin našla se na udaru desnice zbog povećanja javnog duga iako tvrdi da je vlada morala mnogo toga potrošiti kao odgovor na Covid i invaziju susjedne Rusije na Ukrajinu.
Riikka Purra, Petteri Orpo, Sanna Marin
Matti Koivisto, politički dopisnik finskog javnog emitera YLE, kaže da se zemlja suočava s inherentnim strukturalnim problemom, sa starenjem stanovništva i nedostatkom ljudi koji bi to finansirali.
Nedostatak radne snage najakutniji je u južnoj regiji Uusimaa, gdje živi 30 posto stanovništva, a posebno je problematičan u tri najveća grada – Helsinkiju, Espoou i Vantaau.
“Sve druge stranke kažu da je jedini način očuvanja finskog društvenog blagostanja to da se uvozi radna snaga iz inostranstva ”, rekao je Koivisto za BBC. ”Ali Stranka Finaca kaže da bismo zapravo trebali samo smanjiti potrošnju.”
Populistička Stranka Finaca pokušala se odmaknuti od krajnje desnice otkako je njena nova liderica Riikka Purra (45) preuzela stranku 2021. godine. Njen Instagram feed pun je slika zdravih obroka i fotografija sa sela te obećava da “ovdje nema politike”.
Ali osim činija borovnica, kivija i kvinoje, politika stranke gospođe Purra o imigraciji odvojila ju je od svih ostalih.
Stranka Finaca dugo je imala strateški cilj da Finska napusti Evropsku uniju, ali Koivisto kaže da tu politiku nisu isticali tokom aktuelne kampanje, zbog rata u Ukrajini. Međutim, tvrdi da je to i dalje dio programa ove stranke.
“Finska stranka ima snažnu podršku na selu, ali i u manjim gradovima te među radničkom klasom u većim gradovima”, kaže Vesa Vares.
“Oni imaju tendenciju da prikupljaju glasove nezadovoljnih glasača. To je isti razvoj situacije kao i drugdje u Evropi, naprimjer u Švedskoj.”
Koja god stranka u nedjelju uvečer bude na čelu, vjerovatno će prva imati priliku za formiranje vlade.
Ako je to Stranka Finaca, oni će odmah potražiti zajednički jezik s konzervativnom Partijom nacionalne koalicije (NCP) Peterija Orpoa. Gospodin Orpo (53) nije isključio saradnju s populistima ali se i sam se nada pobjedi. Njegova stranka obećava sniženje poreza i manju javnu potrošnju.
Gotovo 40 posto birača glasalo je prije nedjeljnog glasanja, a do kraja dana trebalo bi biti jasno koja je stranka pobijedila. Ali bit će potrebno mnogo duže vremena da se formira vlada.
(Izvor: BBC)
