Bosna i Hercegovina je do sada nebrojeno puta dokazala da je uvijek spremna pomoći, u onom kapacitetu u kojem može, svima onima kojima je pomoć potrebna. Uprkos brojnim unutrašnjim problemima s kojima se stanovništvo naše domovine iz dana u dan susreće, uprkos sve složenijim političkim preslagivanjima koja postaju sve veća prijetnja samoj opstojnosti države, pokazali smo svoju solidarnost s narodom Republike Türkiye i Sirije, koji u ovim momentima sahranjuje svoje najmilije stradale u razornom zemljotresu ili koji traže članove porodice pod tonama šute nastale rušenjem njihovih domova. Otkako je objavljena informacija da će biti potrebna hrana, odjeća i obuća, higijenske potprepštine te, što je možda i najvažnije, stručno ljudstvo uključeno u pronalazak i brigu o preživjelima u ovoj razornoj elementarnoj nepogodi, stanovništvo BiH iskazalo je svoju volju da pomogne, ali ne i neke politike.
Novouspostavljeno Vijeće ministara BiH, kojim predsjedava visokopozicionirana članica Hrvatske demokratske zajednice BiH Borjana Krišto, namjerno ili ne, sporo je reagiralo kada je trebalo dati zeleno svjetlo za slanje naših timova spasilaca u područja pogođenim zemljotresom. “BiH, kao članica mehanizma civilne zaštite Evropske unije, spremna je da što hitnije uputi pomoć ugroženima od zemljotresa na području Republike Türkiye”, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH, na čijem se čelu nalazi Nenad Nešić. Isti onaj Nenad Nešić koji je nedavno usred Sarajeva podigao tri prsta. Nije trebalo dugo vremena proći da sam Nenad Nešić demantira navode odaslane iz vlastitog resora. Zvanične institucije BiH su, najviše zahvaljujući njemu, ali i onim probosanskim faktorima koji su ga doveli na državni nivo vlasti, potpuno zakazale, što je na kraju rezultiralo time da je pomoć s državnog nivoa poprilično kasnila.
S druge strane, predsjednik bh. entiteta Republika srpska Milorad Dodik bio je pripravan da ispred entiteta pošalje pomoć pogođenim zonama. Poslao je najprije ekipu spasilaca, a ovih dana najavljuje i “šlepere pomoći”. Na taj način je još jednom s predumišljajem ponizio državu u kojoj u izobilju živi. Da stvar barem donekle bude spašena, potrudila se još uvijek aktuelna Vlada Federacije BiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, koja je također poslala spasioce u razorene predjele Republike Türkiye i Sirije. Osim toga, Fadil Novalić je gotovo svakodnevno u kontaktu s našim ekipama na terenu, koje daju sve od sebe, a spominje se uveliko i njegova posjeta ovim državama.
Humanitarne organizacije na djelu
I dok su entitetske vlasti bile ažurne, a državni nivo, čini se, svjesno zakazao, u BiH se dešavalo, u čitavom crnilu koje je svakim medijskim izvještajem iz Republike Türkiye i Sirije bilo sve tamnije, nešto prelijepo. Državljani BiH, iz svih krajeva naše domovine, potreseni slikama koje su do njih dopirale, odlučili su ispružiti bratsku ruku onima u nevolji. Brojne humanitarne organizacije koje su prikupljale pomoć izvještavale su o rekordima u vezi s prikupljenim novcem, hranom, odjećom i obućom te higijenskim potrepštinama. Bitno je reći da su promptno otvorene humanitarne telefonske linije koje su bile stalno aktivne.
O koliko velikom odzivu se radilo, najbolje govori podatak da je za manje od 24 sata otkako je humanitarna organizacija “Pomozi.ba” pokrenula apel za pomoć samo putem poziva na humanitarni telefon skupila oko 250.000 KM. S ostalim pristiglim donacijama koje su najavili njihovi stalni donatori i kompanije ukupna vrijednost sredstava za pomoć iznosila je oko 500.000 KM.
“Mislim da je ovo jedan od najvećih odziva otkako postoji ‘Pomozi.ba’. Odziv je veći čak i od humanitarne akcije koju smo pokrenuli kada su našu i susjedne države zadesile strašne poplave 2014. godine. Smatram da je odziv sada veći jer su i veća stradanja, puno je mrtvih u Republici Türkiye i Siriji, a naš narod je takav da jednostavno ne gleda da li je neko unesrećen u našoj državi ili u drugom dijelu svijeta. Naši ljudi su puni empatije, spremni da reagiraju i pomognu kada treba. Tako je bilo i ovaj put. Kada je konkretno riječ o našoj humanitarnoj organizaciji, na desetine kamiona su došli i još uvijek pristižu prema našem skladištu gdje smo pripremali robu. Već je na odredište stigao jedan kamion najneophodnijih stvari, a to su grijalice, agregati, vreće za spavanje i nešto deka”, rekao je za Stav Elvir Karalić, osnivač i direktor “Pomozi.ba”.
Kako dalje navodi, pomoć je toliko velika da naprosto ne zna ni otprilike reći koliko će ukupno biti konvoja humanitarne pomoći poslano u još uvijek kritične zone.
“Mogu još naglasiti da je odziv volontera bio ubjedljivo najveći u odnosu na sve prethodne akcije u našoj organizaciji. Dakle, na jednoj lokaciji znalo je biti oko 600 ljudi, što je bio slučaj neki dan u našem centralnom skladištu u Sarajevu. Ako bismo napravili neku računicu na svim našim lokacijama na kojima se skupljala pomoć, tu se radi sigurno o desetinama hiljada volontera koji su predano radili”, dodao je.
Osim “Pomozi.ba”, humanitarnu akciju pokrenuo je i Međunarodni fond solidarnosti “EMMAUS”, koji je također otvorio humanitarnu telefonsku liniju za pomoć Republici Türkiye i Siriji te je objavio i broj žiroračuna na koji su se mogle uplatiti novčane donacije.
“Ovih dana uveliko je vršena priprema prvih šlepera pomoći koji su poslani iz našeg centralnog skladišta prema područjima pogođenim zemljotresom. Naše ekipe vrijedno su radile i rade na dopremi, sortiranju i pakovanju donirane robe za transport. Već početkom naredne sedmice kamioni bi trebali pristizati na tlo Republike Türkiye i Sirije u najkritičnija područja. Odziv stanovništva je zaista veliki, jedna nepojmljivo velika empatija prema stradalom narodu. Svjedočili smo mi i prije toj empatiji kada smo slali konvoje pomoći za Siriju, gdje je stanovništvo BiH pokazalo da je spremno pomoći i, evo, ponovno se to potvrđuje, čak danima, u našoj zemlji”, ispričao nam je Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora “EMMAUSA”.
“EMMAUS”, kako je naveo, ima konstantnu pomoć raznih turskih organizacija kada se radi o stalnim projektima koje provode, koja nije prestajala ni u ovom periodu kada im je i samima potrebna pomoć, tako da to na njih, kako je rekao, stavlja moralnu obavezu da se još intenzivnije uključe u što većem broju te da neprestano apeluju na sve ljude koji su spremni da pomognu.
Osim humanitarnih organizacija, bitno je istaći i to da su mnoge privatne kompanije, kako one veće, tako i one sa samo nekoliko uposlenika, od fabrika sve do pekara i taksi-prijevoznika, iskazale htijenje da pomognu.
Neizostavna uloga Islamske zajednice i “Merhameta”
U svim džamijama Islamske zajednice u BiH u petak, 10. februara, osim klanjanja džuma-namaza, klanjana je i dženaza u odsustvu svima onima koji su izgubili svoje živote u Republici Türkiye i Siriji. Nakon obavljenih namaza organizirana je i sergija na kojoj se, kako su odlično primijetili pojedini imami, skoro da i nije čuo zveket kovanica u kutiji za skupljanje dobrovoljnih priloga. Za bratski narod Bošnjaci su davali gotovo isključivo papirni novac.
“Akcija Islamske zajednice u BiH sastojala se iz dva dijela. Prvi se odnosio na skupljanje novčane pomoći, dok je drugi podrazumijevao skupljanje hrane, odjeće i obuće te higijenskih sredstava. Stanje na terenu govori da su se džematlije izrazito odazvale sergiji, ali i ostalim našim akcijama za pomoć državama pogođenim prirodnom katastrofom, te ćemo pomoć svakako u koordinaciji s ‘Merhametom’ i Ambasadom Republike Türkiye dopremiti u najpogođenija mjesta. Kada je riječ o tačnim ciframa, o novcu skupljenom na sergiji, njih još uvijek nemamo s obzirom na to da se u džematima još uvijek prikupljaju sredstva. O tačnom iznosu moći ćemo govoriti tek kroz nekoliko dana”, rekao nam je Muhedin Garanović, šef Odjela za finansijsko-računovodstvene poslove pri Upravi za ekonomske i finansijske poslove Islamske zajednice u BiH.
U međuvremenu je i reisul-ulema Husein ef. Kavazović u intervjuu za Agenciju Anadoliju potvrdio Garanovićeve riječi da još uvijek o konačnom iznosu sredstava prikupljenih na sergiji ne mogu govoriti jer “sredstva još pristižu i pristizat će”, ali je rekao da je samo na području Zeničkog muftijstva skupljeno oko pola miliona KM.
“Ta sredstva i dalje pristižu i pristizat će. Ono što sada znamo jeste da je na području Zeničkog muftijstva prikupljeno oko pola miliona KM. To je nekoliko općina. Vjerovatno će veći iznos biti u Sarajevu, Tuzli, Bihaću… Očekujemo da će biti nekoliko miliona maraka. Naravno, dijelovi zajednice su i oni u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, zapadnoj Evropi, Australiji, Americi…”, kazao je Kavazović.
Među onima koji su ovih dana boravili u Republici Türkiye u posjeti kako onima koji su ostali bez svojih najmilijih i krova nad glavom, tako i našim ekipama na terenu, bio je Kenan Vrbanjac, predsjednik Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet”.
“Želim reći da smo prvog dana, tj. od ponedjeljka ujutro, kada je svijet i obišla vijest o zemljotresu, sazvali hitni sastanak naše Uprave i donijeli odluku da se organizira humanitarna pomoć, kako direktno, tako i preko naših partnerskih organizacija. Najprije smo krenuli u obezbjeđivanje obroka za sve one pogođene na teritoriji Karamahmaraşa, Pazarcika, Gaziantepa, a onda i u Siriji – Idlibu i Afrinu. Odmah smo uplatili interventna sredstva, krenuli u humanitarnu akciju, otvorili donacijski broj i žiroračun za uplatu novčanih sredstva. Shvatili smo da je bitno i otići na lice mjesta, dati svoj lični doprinos u spašavanju i zbrinjavanju ljudi, ali i da samim našim ljudima pokažemo kako i na koji način pomažemo”, rekao je predsjednik Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet” Kenan Vrbanjac za Stav.
Zajedno sa svoja dva saradnika otišao je najprije u Istanbul, dobio sve potrebne dozvole i zaputio se na jug.
“Tamo smo došli u večernjim satima i pomogli oko istovara nekih kamiona. Mi smo trebali spavati u sali u kojoj se nalazilo trideset ili četrdeset madraca koji su alternativno tu postavljeni kako bi odmarali spasioci koji dolaze sa svojih zadataka. Kada smo vidjeli da ćemo nekome zauzeti mjesto, zamolili smo ih da mi ipak u autu prespavamo kako bi se ljudi s terena mogli pružiti i fino naspavati jer je njihova uloga zaista krucijalna. Nakon što smo prenoćili, otišli smo u jednu zgradu u kojoj se pripremala hrana za lokalne stanovnike u kolektivnim smještajima. Mi smo imali namjeru ući i u Siriju, ali nismo uspjeli dobiti potrebne dozvole, pa ćemo, ako Bog da, u narednim danima valjda uspjeti ući i tamo. Kako god, ono što vidimo u informativnim emisijama i na portalima nije ni približno onome što se tamo u stvarnosti dešava. Zaista se radi o kataklizmi”, napominje.
MDD “Merhamet” još uvijek, baš kao i nadležne službe u Islamskoj zajednici, nemaju tačne podatke o tome koliko su novčanih sredstava prikupili, ali Kenan Vrbanjac govori da se sigurno radi o nekoliko stotina hiljada KM.
“Organizacija kojom rukovodim ima svoje ispostave u nekoliko država Evrope tako da i na njihove račune, kao i na naš centralni u Sarajevu, stalno pristižu uplate. Nekako smo se u ovom trenucima bazirali na osiguravanje obroka unesrećenom stanovništvu jer im je to, barem tako gledamo, i najpotrebnije. Znate, oni nemaju namirnice, nemaju posuđa, a nemaju ni na čemu skuhati. Imate zgradu na dva sprata u kojoj trenutno boravi više od 600 ljudi, tu su kao sardine. Čisto da nisu napolju, već na suhom i koliko-toliko toplom. Sva hrana koja se dopremi i pojede se na licu mjesta. Ono što će u narednih mjesec ili dva biti potrebno jesu kontejneri pošto će trebati vremena da se sanira šteta. Predsjednik Republike Türkiye Recep Tayyip Erdoğan je rekao da će svima biti napravljene kuće, ali će trebati proći neko vrijeme dok se situacija smiri, ustabili”, podvukao je.
Srce BiH je mnogo veće od BiH
Iz Ambasade Republike Türkiye u BiH rečeno je da su nakon zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se dogodio u ponedjeljak, 6. februara u 04:17 sati u naselju Pazarcık u Kahramanmarašu, u ranim jutarnjim satima počeli su da primaju pozive iz BiH.
“S našim savjetnicima iz Ambasade i predstavnicima naših institucija zajedno s institucija u BiH počeli smo timski upravljati procesom formiranja timova za koordinaciju. Kao Ambasada, od početka ovog nemilog događaja smo u kontaktu s vlastima BiH na svim nivoima. BiH se, vodimo li se brojkama, svrstala u sami vrh zemalja koje su poslale timove za potragu i spašavanje. Prema informacijama koje smo dobili, spasilačke ekipe iz BiH spasile su iz ruševina živih 26 osoba. Timovi se polahko vraćaju u BiH. Kada sam dočekao prvu ekipu na aerodromu, bio sam svjedok neopisivog bola na njihovim licima. Odavdje se zahvaljujem svim građanima BiH, državi i institucijama na solidarnosti i podršci nakon ovog nemilog zemljotresa”, rekao je za Stav ataše za medije u Ambasadi Republike Türkiye u BiH Omer Četreš.
Kako je dodao, velika je mobilizacija ljudi na terenu koju čine svi od 7 do 70 godina.
“Prema riječima naše bh. braće, ovo je prvi put da je takva mobilizacija viđena nakon rata. Zahvalni smo BiH i njenim građanima što su pokazali ovu humanost i prijateljstvo. Vidimo da je srce BiH mnogo veće od BiH. Novčane pomoći svih onih koji su pružili pomoć ljudima koji su preživljeli ovu katastrofu će pomoći da se ubrza njihov povratak u normalan život. Ziraat Bank BiH je otvorila račun 'Türkiye AFAD pomoć za zemljotres' za sve one koji žele pomoći. Podatke o navedenom računu podijelili smo na našoj web stranici i na društvenim mrežama naše ambasade. Vidimo i veliko interesovanje bh. vlasti i građana u kontekstu pomoći u naturi za potrebe žrtava katastrofe. Oružane snage BiH i Vlada FBiH obezbijedile su našoj zemlji šatore i vreće za spavanje koje su isporučene Turkish Airlinesom u zonu potresa. U kontaktu smo i s Islamskom Zajednicom BiH, te velikim humanitarnim organizacijama kao što su 'Merhamet', 'Pomozi.ba', 'Crveni križ' i 'EMMAUS'. Kada sam obišao sabirne centre ovih institucija, još jednom sam se uvjerio u blisko i toplo interesovanje ljudi za našu zemlju”, ističe Četreš.
Kaže da je do sada iz zvaničnih institucija BiH (Vlada FBiH, Oružane snage BiH i općine) u Republiku Türkiye otpremljeno oko 100 tona hitne robe.
“Po zadnjem izvještaju iz Ambasade, više od 40 tona je stiglo već u našu zemlju. Stiže isporuka i još 50 kamiona materijalne pomoći. Mnogo je primjera zbog kojih se osjećamo emotivno i pokušavamo pojedinačno pomoći žrtvama katastrofe. Naprimjer, danas sam posjetio 12-godišnjeg Benjamina Mehanovića, koji prodaje čaj u Sarajevu, kako bih pomogao žrtvama zemljotresa i zahvalio mu se. Susrećemo se s mnogim incidentima da svoju platu, koja im je jedini izvor prihoda, doniraju, prodaju automobile kako bi poslali žrtvama katastrofe, a čak i svoje ušteđevine šalju u Republiku Türkiye bez razmišljanja. Nemoguće je ostati ravnodušan. Pisma koja stižu u našu ambasadu pokazuju koliko su jake ljudske veze između ove dve zemlje. Zahvaljujemo se državi BiH i njenom narodu, koji su nam još jednom pokazali svoje prijateljstvo, iskrenost, humanost i predusretljivost u ovim teškim danima”, zaključuje Omer Četreš.
