Iran danas izvozi više nafte nego u bilo koje vrijeme u proteklih šest godina, što njegovoj ekonomiji daje poticaj od 35 milijardi dolara godišnje, iako zapadne zemlje raspravljaju o pojačavanju sankcija kao odgovoru na njegov napad na Izrael.
Teheran je prodavao u prosjeku 1,56 miliona barela dnevno tokom prva tri mjeseca ove godine, gotovo sve u Kinu, što je najviši nivo od trećeg kvartala 2018, prema podacima kompanije Vortexa, piše Financial Times.
Uspjeh Irana u izvozu sirove nafte naglašava poteškoće s kojima se suočavaju SAD i EU dok nastoje pojačati pritisak na Teheran nakon njegovog odgovora na napad Izraela na iransko diplomatsko osoblje u Siriji.
“Iranci su savladali umjetnost zaobilaženja sankcija”, rekao je Fernando Ferreira, šef službe za geopolitički rizik u Rapidan Energy Group u SAD-u. “Ako Bidenova administracija zaista želi imati utjecaja, mora fokus prebaciti na Kinu.”
Washington i EU pripremaju nove sankcije Islamskoj republici Iran, dijelom kako bi odvratili Izrael od eskalacije sukoba s Teheranom. Američka ministarka finansija Janet Yellen priznala je ove sedmice da je Iran "očito" nastavio da izvozi svoju naftu i da ima "još toga da se uradi" da se obuzda trgovina.
Ali analitičari kažu da Washington nije sklon striktno provoditi režim sankcija "maksimalnog pritiska" koji je 2018. uveo tadašnji predsjednik Donald Trump, navodeći oklijevanje administracije predsjednika Joea Bidena da uvede inflatorno gušenje globalne opskrbe naftom u izbornoj godini u SAD-u.
U Teheranu je državna novinska agencija Tasnim u srijedu saopćila da je naftna industrija te zemlje pronašla načine da zaobiđe sankcije, dodajući da je, budući da je njen glavni kupac Kina, uglavnom zaštićena od pritiska Zapada.
Rastuće tenzije od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra pomogle su da se cijene nafte ove godine povećaju za više od 15 posto na oko 90 dolara po barelu. Ali cijene su pale nakon iranskog napada, jer su se trgovci kladili da opskrba iz regije neće biti poremećena. Nafta Brent, međunarodno mjerilo, oslabila je u srijedu 3 posto na 87,37 dolara po barelu.
Armen Azizian, viši analitičar i specijalista za sankcije u Vortexu, rekao je da su SAD nedavno počele ciljati pojedinačne tankere za koje se sumnja da prevoze iransku naftu, uvodeći sankcije za dva tankera u februaru i još 13 u aprilu. Ali uticaj na izvoz do sada je, rekao je, bio "minimalan".
„Iranci su veoma dobri u pronalaženju rupa u zakonu“, rekao je on. „Sada lažiraju AIS (sistem za praćenje brodova), pretvarajući se da su na jednoj lokaciji dok su na drugoj, i zbog toga je teško pratiti šta rade“, dodao je.
Azizian je rekao da je veličina flote koju Iran koristi za transport nafte porasla za petinu u protekloj godini na 253 plovila, te da se broj supertankera koji prevoze do 2 miliona barela nafte udvostručio od 2021.
Gotovo sva iranska nafta prodana ove godine otišla je u Kinu, prema Kpleru, koji prati tankere širom svijeta, a agresivno provođenje sankcija moglo bi destabilizirati ne samo tržište nafte već i odnose između SAD-a i Kine.
Kina se oslanja na Iran za oko desetinu svog uvoza nafte, ali ne prerađuje naftu preko svojih državnih naftnih i gasnih kompanija, već kroz manje, privatne rafinerije.
Iranski ministar nafte Javad Owji rekao je prošlog mjeseca da je izvoz nafte "generirao više od 35 milijardi dolara" u prethodnoj godini. Drugom prilikom je rekao da, dok neprijatelji Irana žele da zaustave njegov izvoz, "danas možemo izvoziti naftu gdje god želimo, i uz minimalne popuste".
Rastuća proizvodnja nafte iz škriljaca u protekloj deceniji učinila je SAD najvećim svjetskim proizvođačem i oslobodila Washington da bude agresivniji sa sankcijama drugim izvoznicima sirove nafte. U srijedu je ponovo uveo sankcije Venecueli, još jednoj članici OPEC kartela.
Bidenova administracija je također bila voljna osloboditi sirovu naftu iz svojih strateških zaliha i naznačila je da bi to mogla učiniti ponovo ako globalne cijene porastu i povećaju domaće cijene goriva.
Međutim, sve je veći pritisak republikanaca na Bijelu kuću da preduzme mjere protiv iranske prodaje nafte.
