Prijedlog izmjena izbornog zakona Bosne i Hercegovine kakvog nudi HDZ BiH teško će dobiti podršku stranaka “trojke” u vladajućoj koaliciji jer je njihovo stajalište kako se time krši ustav i nude asimetrična rješenja kojima se uvodi nova vrsta diskriminacije.
Čelnik HDZ BiH Dragan Čović prošle je sedmice kazao kako njegova stranka insistira da se, zajedno s tri druga zakona na kojima insistira Evropska komisija da bi se otvorili pristupni pregovori s BiH, usvoje i izmjene izbornog zakona kojima bi se uredio novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
Taj “3+1 paket” trebao je biti usuglašen do kraja ove sedmice a prijedlozi zakona zatim poslani u parlamentarnu proceduru kako bi bili usvojeni do kraja februara, uz pretpostavku da će na toj osnovi Evropsko vijeće na zasjedanju 21. marta odobriti otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Nakon Čovićeve najave Hrvatski narodni sabor BiH (HNS), koordinacija političkih stranaka s hrvatskim predznakom, u ponedjeljak je objavio prijedlog izmjena izbornog zakona u kojemu je razrađen novi model biranja člana državnog vrha iz reda Hrvata. Po tom prijedlogu mijenjao bi se izborni zakon tako da se uvede odredba po kojoj je u Predsjedništvo BiH izabran onaj Hrvat koji je, osim apsolutne većine glasova, dobio i većinsku podršku glasača u pet od deset kantona unutar Federacije BiH u kojima su Hrvati razmjerna ili apsolutna većina stanovnika.
Prijedlog definira da se potrebna podrška, ukoliko je nema u svih pet kantona, utvrđuje kroz njih tri pa dvije ili u samo jednoj. U HNS-u smatraju kako bi to bio “osigurač” koji će spriječiti da člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata izaberu Bošnjaci, kako je to, kako tvrde, bio slučaj u četiri izborna ciklusa u kojima je kandidate HDZ-a pobijedio Željko Komšić.
Čović smatra kako je u sadašnjem trenutku, kada nema većine u parlamentu BiH koja bi podržala izmjene ustava pa tako i cjelovitu promjenu izbornih pravila, potrebno promijeniti samo izborni zakon, za šta je potrebna obična većina u državnom parlamentu koju sadašnja vladajuća koalicija može osigurati.
No iz “trojke” su stigle jasne naznake da je ovakav zahtjev HDZ-a za njih neprihvatljiv.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je i član SDP BiH, danas je, u objavi na društvenim mrežama, istakao kako strukturu Predsjedništva BiH, način izbora i ovlasti treba regulirati na cjelovit način, a neprihvatljivim smatra djelimična rješenja koja zanemaruju presude Evropskog suda za ljudska prava.
Prijedlog HDZ BiH opisao je kao „probni baloni asimetričnih modela“ te je poručio kako to neće proći u tijelima vlasti BiH.
“Imajući u vidu tko su predlagači koji stoje iza ovakvog prijedloga izvađenog iz ‘naftalina propalih prijedloga’ od prije desetak godina, danas smo još odlučniji zaustaviti nove prijedloge koji bi se mogli pojaviti po istoj matrici starih etničkih podjela”, stoji u Bećirovićevoj izjavi.
Pravni stručnjaci poput banjolučkog suca Milana Blagojevića smatraju kako prijedlog izmjena kakav nudi HNS izravno krši ustav BiH, koji propisuje da se Bošnjak i Hrvat u Predsjedništvo BiH biraju izravno s teritorija “cijele Federacije BiH”, čime je isključena mogućnost da se oni biraju u nekim manjim izbornim jedinicama. Prema tome, smatra Blagojević, HNS-ove izmjene bi Ustavni sud BiH odmah mogao proglasiti neustavnim.
