Republikanska stranka Sjedinjenih Država donijet će Vladimiru Putinu najveću stratešku pobjedu otkako je došao na vlast u Rusiji. Ova politička formacija odlučila je blokirati isporuku dodatne pomoći Ukrajini ako u zamjenu vlast Joea Bidena ne provede niz mjera za kontrolu ilegalne imigracije koje uključuju, među ostalim dijelovima, izgradnju 322 kilometra zida na granice s Meksikom koju je Donald Trump obećao izgraditi 2015.
Tako je američka pomoć Ukrajini prekinuta, barem do 2024. "Historija će im oštro suditi", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karina Saint-Pierre u četvrtak na svojoj dnevnoj konferenciji za novinare. U srijedu je predsjednik Joe Biden poslao neobičnu poruku iz Bijele kuće u kojoj je izjavio da je "zaprepašten" zakonodavnim zastojem oko 61,4 milijarde dolara (56,9 milijardi eura) vojne podrške Ukrajini. "Republikanci u Kongresu žele dati Putinu najveći dar koji je mogao zamisliti i napustiti naše vodstvo u svijetu, ne samo u Ukrajini, nego i šire", rekao je Biden.
Biden je bio vrlo jasan o posljedicama ne samo za Ukrajinu, već i za svijet, ako se dopusti da Kijev padne. "Ako Putin osvoji Ukrajinu, neće tu stati. Jasno je dao do znanja da će nastaviti. A, ako Putin napadne NATO saveznika, vidjet ćemo nešto što ne želimo: američke vojnike koji se bore protiv ruskih vojnika", rekao je dodavši da je voljan pregovarati o pooštravanju granične sigurnosti u zamjenu za deblokadu pomoći Kijevu.
Šest sati kasnije, republikanci u Senatu, koji su do sada bili gotovo jednoglasno za isporuku pomoći, blokirali su glasanje o tome u tom domu. To bi moglo natjerati Bijelu kuću na pregovore, što Biden, koji vrlo dobro poznaje funkcioniranje američkog političkog sistema, pod svaku cijenu želi izbjeći.
Ako počne pregovarati s čelnikom republikanske manjine u Senatu, Mitchom McConnellom, ostvarit će političku pobjedu prvog reda, s obzirom da je institucionalno njegova pozicija daleko ispod Bidenove, koji je šef države. Odatle bi se McConnell mogao posvetiti ponižavanju Bidena i dobivanju svih vrsta ustupaka koji bi mu omogućili da ponovno stekne popularnost među svojim klubom i zadrži dužnost nakon izbora sljedeće godine. To je strategija koju je primijenio, s nepobitnim uspjehom, protiv neiskusnog Baracka Obame, kojeg je u nekoliko navrata potpuno porazio.
Ali situacija u Senatu samo je pola krize. Druga polovina je u Zastupničkom domu. Republikanci u Senatu, sa svojom blokirajućom manjinom, zahtijevaju promjene u useljeničkoj politici, posebno pravu na azil. Oni u Zastupničkom domu, gdje imaju većinu, traže potpuno prihvaćanje zakona poznatog kao HR2 (HR je skraćenica od Zastupničkog doma), koji uvodi vrlo oštre mjere u imigracijski sistem, uključujući i spomenutu izgradnju zida.
Problem je što HR2 ima samo podršku republikanaca. I nemaju većinu u Senatu. Stoga ga je nemoguće odobriti. Strategija predsjednika Zastupničkog doma, trumpista Mikea Johnsona, je, dakle, nametnuti uslove useljeništvu tako oštre da je pomoć Ukrajini nemoguće odobriti.
To je Trumpov trijumf bez Trumpa. I, očito, Putinov trijumf. I još jedna katastrofa u američkoj vanjskoj politici pod Bidenom, nakon katastrofalnog povlačenja iz Afganistana i nemogućnosti da se predvidi Hamasov teroristički napad na Izrael sedmog oktobra koji je pokrenuo rat u Gazi. Rat koji zaokuplja pažnju Sjedinjenih Država. Jučer niti jedna dvonacionalna novina u zemlji - New York Times, Washington Post, Wall Street Journal i USA Today - nije niti jednom spomenula Ukrajinu na početnoj stranici svojih web stranica.
U međuvremenu, u onome što se čini lošim znakom za Kijev, američki mediji počeli su izvještavati o pričama o tome kako Ukrajinci nisu bili u mogućnosti upotrijebiti oružje koje su im dale Sjedinjene Države, njihovim strateškim pogreškama i njihovoj tvrdoglavosti u trci za pogrešnim ili nedostižnim ciljevima. To je ista vrsta vijesti koja se pojavljuje kad god se SAD želi distancirati od rata, bio to Vijetnam, Irak ili Afganistan. Historija se ponavlja, na zadovoljstvo Vladimira Putina. (El Mundo)
