Prošla su dva mjeseca od početka rata između Izraela i Hamasa, a cilj Tel Aviva da eliminira palestinsku islamističku organizaciju i dalje se čini predalekim. Prema podacima izraelske vojske, više od 5.000 militanata ubijeno je u tom razdoblju, nešto više od 15% od ukupno 30.000 članova koliko bi ta oružana formacija mogla imati, prema procjenama izraelske obavještajne službe. "Ovo će biti dug put", priznao je izraelski potpukovnik Richard Hecht, koji je dodao da "treba vremena".
Jevrejska vojska bombardovala je rezidencije nekih od vođa organizacije, ali nije uspjela uhvatiti vođu Hamasa u Gazi, Yahyu Sinwara, niti ključne militante na terenu. Izrael napreduje južno dok se nastavljaju borbe na sjeveru enklave, gdje se procjenjuje da kontrolira dvije trećine teritorija, rekli su obavještajni izvori američkom dnevniku The Washington Post.
Vjeruje se da su izraelske oružane snage uništile polovinu od 800 tunela koje je izgradio Hamas ispod ulica Gaze, a još uvijek nije jasno hoće li provesti svoj navodni plan da ih preplave morskom vodom. S obzirom na neuspjeh operacije, sve su glasniji oni koji se pitaju je li doista moguće potpuno eliminirati Hamas. "Mislim da smo došli do tačke u kojoj će izraelske vlasti morati jasnije definirati koji je njihov krajnji cilj", rekao je nedavno francuski predsjednik Emmanuel Macron tokom samita o klimi COP28 u Dubaiju. “Potpuno uništenje Hamasa? Misli li neko da je to moguće? Ako tako bude, rat će trajati 10 godina”, upozorio je Macron.
Sjedinjene Države pomažu Izraelu zatvoriti Hamasove izvore finansiranja, što je izazov zbog poteškoća u otkrivanju njegovog porijekla. To uključuje donacije iz zemalja kao što su Iran ili Katar, navodnu trgovinu drogom, kriptovalute ili direktno prikupljanje poreza od građana Gaze. Bivši američki zvaničnik za borbu protiv terorizma Matthew Levitt, koji je detaljno proučavao Hamasove finansije, procjenjuje da ta organizacija ima godišnji budžet od oko 300 miliona dolara. Druge procjene podižu brojku na 500 miliona dolara.
Prema Forbesu, Hamas je treća najsolventnija organizacija takve vrste u svijetu, iza libanskog Hezbollaha i talibana u Afganistanu. Najveću poteškoću u potrazi za izvorima finansiranja predstavlja činjenica da ne postoji međunarodna jednoglasnost u pogledu vojnog ogranka Hamasa kao terorističke organizacije, tako da militantna grupa može djelovati u mnogim zemljama, a da se ne prate njezine finansijske aktivnosti. "Oni nisu učinkovito izolirani od međunarodnog finansijskog sistema", rekao je Hans-Jakob Schindler, direktor Projekta protiv ekstremizma, u svom izvještaju. "Oni mogu ulagati sredstva u kompanije", dodao je.
Jedan od najjasnijih izvora finansiranja je podrška Irana, koju je priznalo i vodstvo Hamasa, koje je početkom 2022. primijetilo da Teheran godišnje donira oko 70 miliona dolara.
Sa svoje strane, Katar je doprinio sa oko jedne milijarde dolara u proteklom desetljeću, iako su oni bili usmjereni na administraciju Pojasa Gaze, pod kontrolom političkog ogranka Hamasa. Američka obavještajna služba vjeruje da je dio tih sredstava bio preusmjeren vojnom ogranku organizacije, kao što je to učinjeno i sa porezom prikupljenim od poreznih obveznika iz Gaze. Koliko tačno, nije poznato.
Hamas se također finansira putem kriptovaluta najmanje od 2019. godine, kada je prvi pokret otkriven putem jednog od Telegram kanala organizacije. Prema izraelskoj istraživačkoj agenciji BitOK, između augusta 2021. i juna 2023. ta je organizacija obradila 41 milion dolara u virtuelnim valutama, zaobilazeći bankovne prijenose koji ostavljaju više traga.
