Uoči pete godišnjice početka masovnog egzodusa muslimanske manjine u Bangladešu, generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je vojnu vladu Mjanmara da uključi etničke Rohinje u rješenje političke krize u zemlji.
Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao je da je Guterres ukazao na "nepokolebljive težnje za inkluzivnom budućnošću" Rohinja, koji se suočavaju sa široko rasprostranjenom diskriminacijom u Mjanmaru sa većinskim budistima. Većini je uskraćeno državljanstvo i mnoga druga prava.
Guterresov glasnogovornik rekao je da "počinioci svih međunarodnih zločina počinjenih u Mjanmaru treba da odgovaraju", dodajući da će "pravda za žrtve doprinijeti održivoj i inkluzivnoj političkoj budućnosti zemlje i njenog naroda".
Dugo tinjajući sukob s Rohinjama eksplodirao je 25. augusta 2017., kada je vojska Mjanmara pokrenula, kako je to nazvala, kampanju čišćenja u Rakhineu kao odgovor na napade militantne grupe Rohinja na policiju i graničare.
Više od 700.000 Rohinja pobjeglo je u Bangladeš dok su trupe navodno počinile masovna silovanja i ubistva i spalile hiljade domova.
U januaru 2020. Međunarodni sud pravde, najviši sud UN-a, naredio je Mijanmaru da učini sve što može da spriječi genocid nad Rohinjama. Dva dana ranije, nezavisna komisija koju je osnovala vlada Mjanmara zaključila je da postoje razlozi za vjerovanje da su snage sigurnosti počinile ratne zločine protiv Rohinja - ali ne i genocid.
U martu 2022. Sjedinjene Države su rekle da ugnjetavanje Rohinja predstavlja genocid nakon što su vlasti potvrdile izvještaje o masovnim zločinima vojske Mjanmara nad civilima.
Ranije ovog mjeseca, premijer Bangladeša Sheikh Hasina rekao je šefici UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet da se oko milion izbjeglica Rohingya koji žive u prenaseljenim kampovima u Bangladešu moraju vratiti kući u Mjanmar.
"Rohinje su državljani Mjanmara i moraju biti vraćeni", rekao je Hasina, a prenosi Bacheletov sekretar za štampu Ihsanul Karim.
No Dujarric, glasnogovornik UN-a, rekao je da nema neposrednih izgleda za povratak Rohinja, napominjući da je više od 150.000 njih još uvijek zatvoreno u kampovima u mjanmarski državi Rakhine.
Kina je posredovala u sporazumu između Bangladeša i Mijanmara iz 2017. o repatrijaciji Rohinja. Ali Hasina i drugi bangladeški zvaničnici izrazili su frustraciju zbog onoga što nazivaju neaktivnošću Mjanmara da ih vrati. Rohinje se protive povratku jer se njihove dugogodišnje pritužbe nisu riješile.
Vojska Mjanmara zbacila je izabranu vladu u zemlji u februaru 2021. godine, jer je stranka Aung San Su Ći trebala započeti drugi mandat na vlasti. Vojno preuzimanje vlasti naišlo je na široko rasprostranjeno protivljenje javnosti, koje se od tada pretvorilo u oružani otpor koji su neki stručnjaci UN-a okarakterisali kao građanski rat.
Kritičari su optužili vojsku za kršenja ljudskih prava.
