Izrael se sprema pokrenuti katastrofalnu kopnenu invaziju na pojas Gaze. Invazija bi mogla završiti fijaskom kakav Izrael i Gaza nikada nisu doživjeli. To bi moglo učiniti da slike koje stižu iz Gaze proteklih nekoliko dana izgledaju kao iz turističkog prospekta. Možda ćemo gledati masovni pokolj.

Veliki broj izraelskih vojnika bio bi besmisleno ubijen. Stanovnici Gaze bi se suočili s drugom Nakbom, čiji su prvi znakovi već vidljivi na terenu. Iz ovih užasa niko ne bi izašao bolji.

Iz sata u sat slike iz Gaze postaju sve strašnije. Izraelski mediji, koji su uključeni u borbu, ne rade ono što im je posao i onemogućuju svojoj publici da vidi te scene. Zadovoljavaju se beskonačnom dosadnom pričom generala. Ali činjenica da Izrael ne pokazuje šta se događa u Gazi ne znači da se katastrofa tamo ne odvija. U subotu je više od milion ljudi, od kojih su polovina djeca, bježalo spašavajući svoje živote ili ostalo u svojim domovima uništenim u samoubilačkom činu.

Starci, žene, djeca, invalidi, bolesni bježali su prema jugu, pješice, na haubama automobila, na magarcima ili na motociklima s tek neznatnim ostacima svoje imovine. Ljudi idu prema vlastitom uništenju i oni to znaju. Nema nikoga u ogromnoj povorci koja ide prema jugu ko vjeruje da će imati kuću u koju će se vratiti. Nema nikoga koga ne podsjećaju prizori Nakbe kroz koje je prethodna generacija njihovih porodica prošla prije 75 godina. Gaza je u subotu nalikovala Nagornom Karabahu.

Gdje će Palestinci iz Gaze? Gdje će se sakriti? Gdje će naći utočište? Možda u moru. Nema struje, vode, lijekova i interneta.

Ovo protjerivanje je masovna kolektivna kazna koja daje predznak onoga što dolazi. Izrael poručuje da se sjeverni pojas Gaze mora očistiti od Hamasa, a onda će krenuti južnije. Dva miliona ljudi, ili oni od njih koji su ostali živi, tada će dobiti naredbu da pobjegnu natrag na sjever kako bi očistili jug.

Misija će biti ispunjena. Izraelske odbrambene snage zabilježit će masu žrtava koje je uzrokovala i tvrditi da je većina njih bila iz Hamasa. Svaki tinejdžer će se zvati članom Hamasa. Više od 600 palestinske djece već je ubijeno, od subote poslijepodne, prije bilo kakve kopnene invazije. Oni nisu bili Hamas.

Izrael će biti pobjednik. Gaza će biti sravnjena. Hamasova mreža podzemnih tunela bit će očišćena. Ljudske životinje će biti ubijene. Smrad smrti koji će se uzdizati sa Stripa miješat će se s prizorima onih koji umiru od gladi i onih nadomak smrti u pretrpanim bolnicama. I svijet će nastaviti podržavati Izrael. Izrael je bio barbarski napadnut i nije imao alternative. Izraelski taoci bi mogli platiti cijenu svojim životima.

I jutro će svanuti nad Gazom u ruševinama. I što onda? Ko će tamo preuzeti vlast? Predstavnici Jevrejske agencije? Saradnici Gaze? I šta će Izrael dobiti od toga? I to bez spominjanja rata na više frontova koji bi također mogao izbiti i potpuno promijeniti igru.

Izrael kreće u vojnu operaciju koja je opasna i bez izgleda za dobitak. Može pitati svog saveznika u Washingtonu šta su proizveli američki besmisleni ratovi za promjenu režima diljem svijeta. O tome koliko je ljudi bespotrebno ubijeno i ko je američkim mačem preuzeo vlast. Ali ne treba nam Amerika niti razmišljati o palestinskoj katastrofi da bismo shvatili da smo na pragu historijske katastrofe i za Izrael.

Ako se ova misija doista izvrši i Izrael okrene Pojas Gaze naglavačke protiv svojih vladara i stanovnika, to će biti urezano generacijama u svijest arapskog svijeta, muslimanskog svijeta i Trećeg svijeta. Nakba 2 spriječila bi stotine miliona ljudi diljem svijeta da prihvate Izrael. Mogli bi postojati neki arapski režimi koji bi isprva bili suzdržani, ali javno mnijenje u njihovim zemljama ne bi dopustilo da se ta suzdržanost nastavi. Cijenu će platiti Izrael, a bit će veća nego što Izrael trenutno misli. Izrael se sprema upustiti se u katastrofalni rat - ili je to možda već učinio.