Kairo. Ograđeno područje odvaja stvarni svijet od koptskog susjedstva. Za prelazak na drugu stranu bit će potrebno proći relevantne sigurnosne kontrole i biti pregledan od strane policijskih pasa. Ovo je koptska stvarnost u Egiptu, naciji u kojoj 93% stanovništva čine muslimani. Nije važno što koptska riječ dolazi od grčke riječi Aigyptios, kasnije sinkopirane u kuptios. Riječ koptski doslovno znači "Egipćanin", ali mnogi još uvijek ne prihvaćaju Egipćanina koji ne slijedi Muhamedovu vjeru.
Vlade Gamala Abdela Nassera (1956.-1970.) i Hosnija Mubaraka (1981.-2011.) bile su odlučujuće za sudbinu današnjeg koptskog društva u Egiptu. Oba vladara su morala koristiti interesima muslimanskih društava u zemlji kako bi im oni pomogli da ostanu na vlasti. I Nasser i Mubarak dodijelili su muslimanskim društvima repertoar privilegija koje su samo ojačale njihovu moć nad drugim vjerskim skupinama u Egiptu.
Prethodna izolacija Kopta unutar egipatskog društva spriječila ih je da aktivno sudjeluju u neredima protiv Mubaraka 2011. Dok su se različite društvene i muslimanske skupine probijale u novi politički spektar nacije, oslanjajući se na svakom koraku na svoje neosporno sudjelovanje u svrgavanju Mubaraka sa vlasti, koptsko se društvo moralo ograničiti da sa klupe svjedoči historijskim događajima.
Posebno su ojačale organizacije mladih (s muslimanskom većinom), skupina Kifaya (sastavljena od marksista i muslimana), Muslimansko bratstvo i Nacionalno udruženje za promjene. Treba napomenuti da niti jedna od ovih velikih skupina nije uključila u svoje zahtjeve poboljšanje životnog standarda Kopta.
Veliki pobjednik izbora održanih između 2011. i 2012. bila su Muslimanska braća, tada predvođena Mohammedom Morsijem. Morsi je brzo sastavio novi Ustav koji je trebao oblikovati “novi Egipat” kakav je željelo lokalno stanovništvo, a jedan pogled na taj novi ustav dovoljan je da se pogodi gdje su Kopti ostali: što se tiče identiteta države, to je bila precizirano da je "egipatska nacija dio arapske i islamske nacije", a u pitanjima vjere tvrdilo se da je "islam službena religija države", dok su "načela šerijata glavni izvor zakonodavstva".
Morsi je kasnije precizirao da će žena i Kopt biti dio njegove vlade, ali nije imao vremena ispuniti to obećanje. Godine 2013. Muslimansko bratstvo je uklonjeno s vlasti u puču koji je izvršila egipatska vojska. Nakon toga je zatražena integracija manjinskih grupa čime se jačaju slobode i ljudska prava svih pojedinaca koji čine državu. Tako novi Ustav iz 2014., iako još uvijek smatra islam državnom vjerom, također garantira slobodu vjeroispovijesti, nešto što bi pružilo određeni stepen zaštite vjerskim manjinama u zemlji.
Devetog aprila 2017. godine desila su se dva teroristička napada na koptsku kršćansku zajednicu u Egiptu. Ostavila su 53 mrtvih i 204 ranjenih. Odgovornost za napad preuzela je takozvana Islamska država. Onda su 26. maja 2017. naoružani pripadnici takozvane Islamske države ubili 28 Kopta u autobusu a 29. decembra 2017. ekstremista otvara vatru na vjernike okupljene u crkvi Sv. Mene, ubivši 11 Kopta.
Nakon što je petog oktobra 2020. bijesna rulja napala i opljačkala kuće Kopta u gradu Samalut, egipatska je vlada donijela odluku o izolaciji i ograđivanju koptskih četvrti "radi vlastite sigurnosti".
