Opkoljena enklava, u kojoj je na početku sukoba bilo više od dva miliona stanovnika, epicentar je jednog od najstrašnijih zločina u 21. stoljeću. Dok su izraelski napad uglavnom ograničeni na Gazu, sa efektima prelivanja širom regiona MENA, ekonomski i društveni uticaj sukoba je odjeknuo daleko šire.

Nakon sukoba koji je počeo 7. oktobra, globalne kompanije i brendovi zauzeli su čvrst stav i pružili podršku uzraelskoj agresiji. Ali u vremenima društvenog aktivizma i veće osvještenosti potrošača, nekoliko globalnih kompanija nije uspjelo ispravno procijeniti raspoloženje potrošača.

Kompanije koje su podržavale Izrael ili one koje su omalovažavale patnje Palestinaca neosjetljivim oglašavanjem, dobile su značajan udarac na tržištu i u javnosti. Reakcija je došla u obliku ogorčenja, osuda, bojkota i povlačenja proizvoda/brenda. U međuvremenu je narušeno povjerenje investitora, što je zauzvrat uticalo na investicije i ključne prilive.

"Spremnost potrošača koji se obavezuju na bojkot antipalestinskih brendova zaista naglašava promjenu u percepciji situacije u Palestini. Vidimo da, posebno na Zapadu, vladina politika i mišljenja nisu u skladu sa općom javnošću. Globalna javnost više nije apatična prema stradanjima Arapa i muslimana na Bliskom istoku - i to nije samo među muslimanskom zajednicom, vidimo ljude iz svih različitih sredina kako se okupljaju kako bi zauzeli stav protiv te direktne podrške aparthejdu “, kaže Raees Sayed, suosnivač Ummazinga, poslovnog medija sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu prilagođenom muslimanima.

Nekoliko sedmica nakon sukoba, počeli su da se manifestuju opipljivi ekonomski efekti, pri čemu su ključne industrije i kompanije ostvarile značajan uticaj.

Prehrambena industrija

Potaknuti bijesom na Zapad zbog njihovih slabih napora da pomognu u zaustavljanju agresije na Gazu, kupci su osuđivali strane brendove, što je dovelo do smanjenja prodaje i promjene u pristupu njihova marketinga. Neki su se suočili sa jakim ukorima potrošača zbog pokazivanja prividne podrške Izraelu.

U osvrtu objavljenog na LinkedIn-u početkom januara, Chris Kempczinski, predsjednik i glavni izvršni direktor u McDonald's Corporation, prepoznao je da nekoliko tržišta na Bliskom istoku i neka izvan regiona doživljavaju "značajan poslovni uticaj" zbog agresije i medijskog pritiska.

Dok Q4 i drugi uporedivi finansijski rezultati za prehrambenog giganta tek treba da budu objavljeni, širi sentiment potrošača širom regiona Bliskog istoka prema brendu je i dalje negativan. McDonald's Israel trenutno vodi ograničeni Instagram profil, nedostupan u odabranim regijama.

Tržišna kapitalizacija korporacije Starbucks iznosila je 121,87 milijardi dolara 16. novembra, što je obilježilo njenu promociju na Dan Crvenog kupa, i od tada se smanjila na 105,32 milijarde dolara (31. januara), prema YChartsu.

Americana Restaurants, operater globalnih brendova KFC, Hardee's i Pizza Hut širom regije MENA, otpustio je skoro 100 radnika u internom restrukturiranju i usred odustajanja potrošača od svojih brendova, nakon početka regionalnog sukoba. Većina otpuštanja bila je u sjedištu kompanije u Dubaiju, prema izvještaju Bloomberga s kraja januara, pozivajući se na predstavnika kompanije. Americana zapošljava više od 40.000 ljudi, navodi se na njenoj web stranici.

„Bojkoti velikih prehrambenih brendova kao što su McDonald's, Starbucks i Coca-Cola, koji proizilaze iz njihovog pro-izraelskog stava, naglašavaju snažno raspoloženje potrošača u arapskom svijetu“, kaže Iman Ali Liaqat, konsultant u DinarStandard-u.

“Na primjer, McDonald's u Maleziji je naveo bojkot zbog značajnog pada profita, što je dovelo do zatvaranja i otpuštanja radnih mjesta. U Egiptu su promjene u izboru potrošača uzrokovale 50% usporavanja potražnje za dobavljačima ovih međunarodnih brendova. To je dovelo do izrazite preferencije za lokalne alternative, posebno u regijama s ograničenim javnim izražavanjem.”

“Situacija predstavlja stratešku priliku za muslimanske brendove da udovolje ovoj potražnji, naglašavajući važnost usklađivanja vrijednosti brenda sa uvjerenjima potrošača. To je moćna demonstracija kako izbor potrošača može utjecati na dinamiku tržišta i stvoriti prostor za nove igrače.”

Tehnologija

Izraelski tehnološki sektor zadobio je udarac, a sukob je narušio povjerenje investitora i naknadne investicije.

U četvrtom tromjesečju prošle godine bilo je ukupno 76 investicijskih poslova visoke tehnologije, u poređenju sa 136 u prethodnom periodu, prema izvještaju izraelske istraživačke institucije IVC. Vrijednost poslova u četvrtom kvartalu iznosila je 1,45 milijardi dolara, što je pad od 15% u prikupljenom kapitalu i 16% u broju poslova u odnosu na treći kvartal.

“Izraelski visokotehnološki divovi su također imali tešku godinu u 2023., s najmanjim brojem transakcija od 2015. – samo 14 rundi, u poređenju sa 36 u 2022. Prikupljeni iznosi (1,83 milijarde dolara) smanjeni su za 51% u odnosu na 3,73 milijarde dolara prikupljenih u 2022.“, dodaje se u izvještaju Israeli Tech Review 2023.

Ali izvještaj IVC-a ukazao je na širi trend. “Q4 je jedan dio izraelske tehnološke priče tokom 2023. godine, u kojoj je investicijski sentiment prema Izraelu – kao zemlji, a ne tehnološkom čvorištu – sigurno pogođen.”

Finansijska spajanja i akvizicije i IPO-i u 2023. godini iznosili su 7,5 milijardi dolara, što je smanjenje od 56% u vrijednosti posla sa 16,9 milijardi dolara u 2022. godini, i 91% manje u odnosu na rekordnih 82,5 milijardi dolara u 2021. godini, navodi se u Izvještaju PwC-a o izlasku iz Izraela za 2023. da postoje poslovi, uzimajući u obzir od preko 10 miliona dolara u vrijednosti. Prošle godine su završena tri IPO-a, što je manje u odnosu na 13 u 2022. i 72 u godini prije.

Izraelska vlada odobrila je ažuriranje državnog budžeta za 2024. godinu u januaru, koji iznosi 582 milijarde šekela (157 milijardi dolara), što odražava povećanje potrošnje od oko 70 milijardi šekela (18,89 milijardi dolara). Budžet uključuje "značajan dodatak budžetu za odbranu", navodi se u saopštenju izraelskog ministarstva finansija. Ažuriranje budžeta predviđa projektovani deficit od oko 6,6% BDP-a za 2024. godinu, navodi se.

Putovanja i turizam

Sektor putovanja i turizma je također bio jedan od najteže pogođenih. Prema podacima izraelskog ministarstva turizma, ukupan broj turista u Izrael, bez jednodnevnih posjetilaca i putnika na krstarenju, iznosio je 52.800 u decembru 2023., što je 80 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Iako budućnost putovanja izgleda obećavajuće, ona je prošarana malom brigom. Prema prognozama Međunarodne asocijacije za zračni transport (IATA) objavljenim u decembru 2023., očekuje se da će oko 4,7 milijardi ljudi putovati 2024. godine, što će premašiti nivoe prije pandemije od 4,5 milijardi u 2019. Očekuje se da će ovo biti dopunjeno rekordnim prihodima od 964 milijarde dolara za tekuću godinu.

Međutim, organizacija je također istakla nekoliko faktora rizika – uključujući rat – koji bi mogli utjecati na krhkost profitabilnosti industrije.

„Operativni uticaji rata u Ukrajini i rata između Izraela i Hamasa uglavnom su ograničeni na promene ruta zbog zatvaranja vazdušnog prostora. Neočekivani mir u jednom ili u oba slučaja donio bi koristi industriji, ali bilo kakva eskalacija mogla bi proizvesti radikalno drugačiji globalni ekonomski scenarij na avijaciju ne bi bila imuna”, saopštila je IATA.

Trgovina

Prekidi trgovine u Crvenom moru zbog napada Husa na komercijalne brodove povećali su regionalne tenzije, kao i uticali na brodsku industriju, prisiljavajući preusmjeravanje brodskog saobraćaja alternativnim putevima. Skoro 30% svjetskog kontejnerskog prometa obično prolazi kroz Crveno more, a više od 90% tih brodova je preusmjereno od decembra, saopštila je istraživačka kompanija BMI.

Troškovi transporta kontejnera od 40 stopa od Šangaja (Kina) do Roterdama (Evropa) iznosili su 4.406 dolara 11. januara, narasli su na 4.951 dolara nedelju dana kasnije (18. januara), a dalje na sjever na 4.984 dolara 25. januara, prema Drewry World Container Indeks.

Keaton Fitzpatrick, analitičar operativnog rizika u BMI-u, rekao je da su s obzirom na trenutnu situaciju mogućnosti diversifikacije ruta prilično ograničene. „Preusmjeravanje preko Rta Dobre nade dodaje oko 10-15 dana tranzitu i zahtijeva znatno više goriva, a to može dovesti do povećanja potražnje za dopunom goriva u afričkim lukama.”