Pogled na luku španskog grada Malaga sa njezinog vidikovca je spektakularan, posebno pri zalasku sunca. To pristanište staro je stoljećima, bilo je najveće u Al Ándalusu tokom druge polovine 12. stoljeća. Njegovi dokovi tada su svjedočili utovaru ječma, vune i kože, robe koja je isplovljavala prema tržištima Flandrije ili Engleske.

Muslimanska Malaka je bila trgovački, otvoren i napredan grad.

Bio je to i grad kulture: neki su naučnici identificirali više od 250 intelektualaca iz Malage "s pisanim radovima" tokom andaluzijskog razdoblja. Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi vjerojatno je bio povezan s nekoliko njih. Kratko poznat kao Al-Idrisi, ovaj kartograf i geograf rođen je u Ceuti oko 1100. godine, ali je imao korijene iz Malage: njegov pradjed bio je suveren lokalne Taife, sve dok mu Ziridi iz Granade nisu preoteli grad 1053. godine. Zatim se porodica raspršila po muslimanskom svijetu.

Rođen u za to vrijeme dobrostojećoj porodici, putovao je kroz Al-Andalus, Sjevernu Afriku, a vjerojatno i Anadoliju od vrlo mlade dobi, uvijek bilježeći svaki događaj ili prisutnost koja je pobudila njegovo zanimanje. Izbor njegovih spisa o Pirinejskom poluotoku objavljen je više od šest stoljeća nakon njegove smrti, 1799. godine. Izdavači, Kraljevska štamparija iz Madrida, ovo su najposmrtnije djelo naslovili Opis Španije Xerifa Aledrisa, poznatog po Nubiens E.

Za Al Idrisija se pročulo dok je bio još vrlo mlad. Taj prestiž naveo je Rogera II., kralja Sicilije, da ga pozove da radi na njegovom dvoru. Vjerojatno to nije bila lahka odluka, neki muslimani su ga optuživali da se "prodao nevjernicima" ali zadatak je bio vrlo primamljiv: izradit će kartu svijeta na kojoj će biti prikazane sve tada poznate zemlje.

Projekt je zahtijevao 18 godina mukotrpnog rada. Djelo je preraslo u Kitab Ruyar ili Rogerovu knjigu, a dovršeno je sveskom opisa i objašnjenja pod naslovom Geografija, sa 71 djelomičnom kartom. Zanimljivost je da je Al-Idrisijeva karta svijeta predstavljala planetu prema arapskoj tradiciji, s jugom iznad i sjeverom ispod, suprotno važećoj konvenciji.

Kroz srednji vijek Sicilija je bila pomorsko raskršće. Brodovi različitih država usidreni su u njenvim lukama zbog trgovine ali i nose zalihe hrane i vode. Al-Idrisi je organizirao učinkovit informacijski sistem. Svaki put kad bi brod pristao u Palermu, Cataniji, Sirakuzi ili Messini, njegovi su ljudi ispitivali posadu i putnike o mjestima na kojima su bili.

Područja njegova interesa bila su višestruka: planine, rijeke i jezera, klima, usjevi, jezik, običaji, vjerska uvjerenja... Naravno da je vjerodostojnost svjedočanstava bila neujednačena. Zato su, kada su otkrivena područja za koje nije bilo informacija ili su one bile sumnjive, ekspresno su slane ekspedicije u potragu za informacijama,

Al-Idrisijeva karta svijeta izrađena je na ogromnom čvrstom srebrnom disku promjera dva metra. Prikazivao je Evropu i Aziju, kao i sjeverni afrički kontinent. U njemu se nisu pojavljivale samo političke jedinice i gradovi, već i udaljenosti, ceste, granice, kao i podaci o ekonomiji i politici u svakom području.

Originalni primjerak, napisan na arapskom, davno je izgubljen. Srećom, do nas je došlo saznanje o Al-Idrisijevoj genijalnosti zahvaljujući prevodima i prepisima, cjelovitim ili djelimičnim. Do danas je preživjelo samo deset kopija napravljenih direktno od Al-Idrisijevog originala. Nacionalna biblioteka Francuske ima dvije, jedna je u biblkioteci Bodleian u Oxfordu...

Al-Idrisi je prvu verziju svog djela predstavio Rogeru II dok je ono još bilo nedovršeno. Vladar je ubrzo nakon toga umro, ali je njegov sin i njegov nasljednik William I. preuzeo sve očeve obaveze prema Al-Idrisiju. On je postao priznat kao jedan od najvažnijih srednjovjekovnih geografa, zahvaljujući količini prikupljenih podataka. "Zemlja je okrugla poput kugle, a vode prianjaju uz nju, održavaju se prirodnom ravnotežom koja ne trpi promjene. Ono privlači ono što je teško, dok ono što je lagano privlači zrak", napisat će Al-Idrisi.

Uz dva geografska djela, Al-Idrisi je napisao farmakološki traktat pod naslovom Compendium u kojem opisuje različite biljke i razne vrste ljekovitog bilja, abecednim redom. Za svaki je dan opis i navedeni su terapeutski učinci. Godine 1928. originalni primjerak knjige pronađen je u biblioteci Fatihove džamije u Istanbulu, ali je nepotpun: uključuje samo 610 vrsta, prve i posljednje nedostaju. Ipak, smatra se ključnim doprinosom razumijevanju andaluzijske farmakopeje i botanike.

Al-Idrisi je napravio drugo i prošireno izdanje Knjige Rogera 1161. godine. Naslovio ga je sa „Vrtovi čovječanstva i zabava duše“. Nažalost, svi primjerci su izgubljeni. Geograf je na bolji svijet preselio istog desetljeća, tačan dan i mjesto nije poznato, iako se vjeruje da je umro na Siciliji ili možda u Tangeru.