Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu ima bogat fond starih fotografija. Od 1938. godine, od dolaska Mehmeda Handžića i otkupa prvih fotografija, Biblioteka je širila svoj fond koji sada sadrži oko 20 hiljada fotografija i podijeljen je na dva dijela. Stari dio ima oko tri hiljade fotografija iz vremena dolaska Austro-Ugarske, odnosno od 1878. godine pa sve do Drugog svjetskog rata, snimljenih u Sarajevu, Travniku, Mostaru, Bugojnu, Tuzli i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Novi fond sadrži 17 hiljada fotografija koje su klasificirane po temama i kategorijama.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, kaže kako sva ova građa može poslužiti i u dokazivanju određenih teza i postavki jer fotografija ima vrijednost pravog dokumenta. Ističe da su se u dosadašnjem klasičnom korištenju ove građe javljali problemi njene fizičke zaštite, zbog čega se i javila potreba za izradom prvih baza podataka, a zatim i za mikrofilmovanjem, skeniranjem i digitaliziranjem zbog njene vrijednosti, značaja i želje da ona bude na što kvalitetniji i jednostavniji način dostupna svim korisnicima Biblioteke i zainteresiranim istraživačima bosanske kulturne baštine. “U želji da digitaliziramo građu morali smo ići redom. Prioriteti su bili rukopisi i oni su, hvala Bogu, svi digitalizirani. Već ih možemo ponuditi našim čitaocima. Od početka je naša želja bila da ovu izuzetno važnu kolekciju u potpunosti digitaliziramo. Tu se nismo zaustavili, već smo u izradi virtualne biblioteke uz svaku fotografiju osigurali metapodatke evidentirajući šta te fotografije predstavljaju, identificirali ljude koji su fotografirani, objekte koji su predstavljeni na njima itd.”, objašnjava Osman Lavić.

Ahmed Mehmedović, dugogodišnji kustos muzejske zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke i referent fototeke u penziji, govori o starom i novom fondu Biblioteke na čijim su fotografijama panorame, islamski objekti, šejhovi, reisul-uleme, imami, narodne nošnje, neki običaji, zanati, stare bosanske kuće, kule, česme, šadrvani... “Postoji i fond starih razglednica, crno-bijelih, u koloru, ili čak ručno farbanih, od kojih su mnoge već prikazane u raznim monografijama, knjigama, časopisima, na izložbama. Ovi su fondovi napravljeni uglavnom od fotografija koje su ljudi poklanjali Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a neke su od njih nabavljene i otkupom. Nedavno je otkupljeno stotinjak razglednica od starog kolekcionara koje mi do tad nismo imali, i tako smo značajno obogatili svoj fond. Ovo je odličan način da se razglednice koje više ljudima ili nisu zanimljive ili su ostale iza nekog kolekcionara poklone Gazi Husrev-begovoj biblioteci kako bi se arhivirale i sačuvale od propadanja i zaborava. Često ljudi ne žele pokloniti određene fotografije i razglednice, ali ih donesu da ih se skenira i digitalizira, nakon čega im te fotografije budu vraćene”, pojašnjava Mehmedović koji se već 40 godina bavi fotografiranjem.

Podsjetio je da je 1983. godine, kad je počeo raditi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, donio fond od oko 5 ili 6 hiljada fotografija koje je sam prije toga napravio. “Fotografirao sam sve na što sam naišao, a moglo bi biti od interesa za islam, muslimane i Bošnjake u Bosni. Ja bih fotografirao svaki kamen, svaki nišan koji mi se učinio zanimljiv, i fotografije sam odlagao nastranu. U svojoj karijeri imao sam oko 15 samostalnih izložbi na kojima sam izlagao ove fotografije, a jedna od njih bila je postavljena u kompleksu Alhambre u Španiji 1994. godine, dok još rat u Bosni nije bio završen. Tu sam pokazao džamije porušene u Bosni za vrijeme agresije. Mislim da je i to značajan fond fotografija porušenih džamija i drugih objekata u vlasništvu Islamske zajednice u BiH”, ističe Mehmedović.

U novom fondu postoji i set fotografija iz Foče. Na fotografijama su ljudi koji su sišli u Drinu da uzmu abdest kako bi klanjali dženazu-namaz šehidima iz Drugog svjetskog rata. To se dešavalo svega nekoliko mjeseci prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Kasnije je na tom istom mjestu ubijeno nekoliko stotina Bošnjaka. I njima je tu klanjana dženaza nakon završetka agresije.

Hafiz Husein Ajkunić, nekadašnji kustos muzejske zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke i referent fototeke, naglašava da su za njega dva najpotresnija fonda izbjeglički kampovi i posljedice genocida – na fotografijama su prikazane grupe djece i odraslih koji su stradali u ratovima. Ajkunić navodi kako su zanimljive i fotografije minijatura Nasuha Matrakčija i njegovi natpisi na staroturskom. “Ovdje je riječ o izrazito rijetkim minijaturama Matrakčije, a već je urađena i odštampana poštanska markica s njegovim minijaturama. Računa se da je on bio prijelomna ličnost u izradi minijature u doba osmanske vlasti, a poznato je da se za njega navodi da je rodom iz Visokog”, podsjeća Ajkunić i dodaje da se u fondu nalazi i poseban odjeljak fotografija posvećen bosanskim leptirima u kojem se nalazi stotinjak vrsta leptira iz Bosne i Hercegovine. “To je kolekcija koja bi zbog svoje kvalitete mogla naći mjesto u nekoj enciklopediji. Tu ima i nekih neistraženih vrsta, a u toj kolekciji postoji skupina fotografija leptira koji žive baš u Sarajevu i njegovoj okolini. Postoji i fond bosanskih cvjetova i flore Bosne i Hercegovine”, kazao je Ajkunić istakavši da je njemu jedna od najzanimljivijih fotografija ona o paljenju Ruždijevih Satanskih stihova ispred Begove džamije u Sarajevu krajem 1991. godine. “Tada je to bilo aktualno jer su se Ruždijeve knjige bile pojavile već u Sarajevu. Jedan stari hadžija kupio je jednu knjigu, popeo se na ezan-taš u haremu Begove džamije i zapalio tu knjigu, dok su mu drugi pomagali”, opisuje Ajkunić.

Uvriježena je priča da su džamije koje su zatvarane u doba komunizma isključivo pretvarane u skladišta. No, u fondu Gazi Husrev-begove biblioteke imaju fotografije koje svjedoče suprotno. “Na fotografiji se vidi slika jedne žene oskudno odjevene koja se dotjeruje i šminka, i ta fotografija bila je postavljena uz sami mihrab džamije. Tu je zaista bilo poprilično teško odrediti šta je šta i gdje je šta. O čemu je zapravo riječ? Džamija je pretvorena u galeriju umjetničkih slika i nerijetko se dešavalo da je neki fotograf fotografirao samo aktove, pa su se onda slike golih ženskih tijela mogle naći u mihrabu jedne džamije. To su neke od apsurdnih situacija koje su zabilježene na ovim fotografijama. Jedna od ovih džamija bila je u Travniku, a druga u Mostaru. Jedna od apsurdnih fotografija jeste i ona Musluk-džamije u Foči, koju su Italijani u Drugom svjetskom ratu bili pretvorili u crkvu, pa su iznad mihraba naslikali sliku svete Barbare”, objašnjava Husein Ajkunić. Napominje da je fototeka Gazi Husrev-begove biblioteke do sada bila prilično zapostavljena i nepoznata, malo se o njoj i pisalo i znalo. U narednom periodu planirano je i pokretanje stranice biblioteke na internetu na kojoj će se moći pregledati sve ove značajne kolekcije razglednica, fotografija i albuma.