Kada je Katarina Katavić počela učiti romski jezik, nije imala priručnik kakav postoji za sve druge jezike. Ona je prepoznala izazov i izradila prvu cjelovitu historijsku gramatiku romskoga jezika u svijetu.

"Ja sam samo radila ono što volim, što me jako zanima i to je samo od sebe došlo. Od djetinjstva su me jako zanimali strani jezici. Meni je njihov jezik prelijep i htjela sam ga prikazati što je bolje moguće", rekla nam je dr. sc. Katarina Katavić.

Diplomirala je germanistiku i indologiju, univerzitetska je profesorica.

Romsko jezično bogatstvo

Romski kao neistražen jezik bio je tema njezina doktorskog rada. Odbranila ga je s najvišom ocjenom pa pretočila u knjigu.

"Ovakav se uspjeh teško mogao predvidjeti. Ja sam bio uvjeren da će to biti dobar rad, ali ovo je nadmašilo očekivanja. Rijetko kad sam imao studenta ili kandidata na doktorskom koji bi tako savjesno, uporno, sustavno, disciplinirano i pametno radio i obrađivao građu", izjavio je dr. sc. Mislav Ježić, Katarinin mentor.

Prikazuje jezično bogatstvo koje su Romi uspjeli očuvati kroz historiju.

"Ja bih zaista rekla da ova ocjena koju je dala struka za njezinu knjigu, da nema vjerojatno ni na jednom jeziku boljeg priručnika na romskom jeziku od ovoga, to bi nekako bila i naša ocjena. Napravila je zaista vrijednu knjigu koja je odraz njezina zaista kvalitetnog rada i velike ljubavi i truda", tvrdi Maja Grubišić iz Saveza Roma Kali Sara.

Njezina je glavna misija, kaže Katarina, bila napisati knjigu kakvu je i sama željela imati tokom studija, a iz nje sada mogu učiti svi.

"Ja volim izazove. Bilo mi je jako teško naučit taj jezik, a htjela sam ga naučiti. Odlučila sam se prihvatiti tog izazova. Bez jezika nema identiteta", izjavila je Katavić.

Kao prava zaljubljenica u jezike, poznaje ih zavidno puno - engleski, njemački, sanskrt, staroperzijski, urdski, arapski i hindu.

Ko je Katarina Katavić?

Iz njene biografije saznajemo da je rođena u Sarajevu 1991. godine, a odrasla u Fojnici (Nadbare). Osnovnu školu je započela u Freiburgu (Njemačka), nastavila u Bjelovaru, Kiseljaku i završila u Fojnici, a gimnaziju u Sesvetama.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala je indologiju i germanistiku, gdje je paralelno učila romski, arapski i perzijski. Diplomirala je 2015. interdisciplinarnim diplomskim radom pod naslovom „Područja istraživanja i obrazovna težišta studija indologije u Njemačkoj“ („Forschungsgebiete und Bildungsschwerpunkte der deutschen Indologie“).

Na Filozofskom fakultetu pohađala je i postdiplomski studij lingvistike te 2022. g. pod mentorstvom akademika Mislava Ježića odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Postanak i ustroj romskoga u okviru povijesti indoarijskih jezika“.

Od 2012. radi na prvom hindsko-hrvatskom rječniku zajedno s prof. dr. sc. Bharatom Singhom i mr. sc. Krešimirom Krnicem, a u pripremi je i njena monografija Povijest romskoga jezika i suvremeni ustroj. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim konferencijama s izlaganjima o hindskom, urdskom i romskom jeziku i autorica je nekoliko znanstvenih i stručnih članaka, te je održala gostujuća predavanja na Univerzitetu u Wrocławu.

2015. godine sudjelovala je u sinkroniziranju dječjih serijala na romski jezik za HRT-ov portal „Juhuhu“ (juhuhu.hrt.hr). Članica je Gypsy Lore Society, Hrvatsko-iranskog društva ‒ Irandustan, Hrvatske paneuropske unije, Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica te Stručnog savjeta izdavačkog niza Filozofski prijevodi Hrvatskog filozofskog društva.

Od 2016. godine zaposlena je na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje sudjeluje u realizaciji sanskrtskih i hindskih seminara.