Društvo | 09.11.2022.

S Huma je počela pješadijska pucnjava, slavlje...

Eldin Palata na 29. godišnjicu rušenja Starog mosta: “Stari“ je za nas bio više od mosta

Palata, Mostarac koji je snimio trenutak rušenja Starog mosta, ističe da mu je neshvatljivo da su neki i slavili nakon što su granatama srušili simbol grada na Neretvi

Ahmet Nurduhan/ANADOLIJA

Mostarac Eldin Palata je kao mladi borac Armije Bosne i Hercegovine snimio vlastitom kamerom tužni čin rušenja Starog mosta na današnji dan 1993. godine, a tim povodom je kazao da mu je najteže palo to što su neki rušitelji slavili taj čin zločina, javlja Anadolu Agency (AA).

Danas se navršava 29. godina od rušenja Starog mosta, simbola Mostara i Bosne i Hercegovine. Stari most je izgrađen prema nacrtima turskog arhitekte Mimara Hajrudina između 1557. i 1566. godine. Srušen je 9. novembra 1993. granatama ispaljenim sa položaja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) tokom udruženog zločinačkog poduhvata presuđenog u Haagu.

Most je obnovljen i ponovo otvoren u julu 2004. godine, ali trenutak rušenja “Starog“ tužni je čin koji Mostarci ne zaboravljaju, a među njima i Palata koji je snimio te dramatične trenutke pada u Neretvu.

Iako je u martu 1992. godine napustio Mostar i otišao u Njemačku u kojoj mu je živjela cijela porodica, Palata se već u junu 1993. godine samovoljno vratio u rodni grad, ni ne sluteći da će porodičnom kamerom, koju i danas čuva, snimiti i dokumentovati zločin počinjen nad simbolom ljubavi i mira.

“Ne znam, nikada to sebi neću moći objasniti zašto sam se vratio. Jednostavno se nisam mogao priviknuti gore. Bio sam tužan, izgubljen, nisam se nikako nalazio da budem u tom okruženju, a da je ovdje rat. Nisam tada razmišljao da ću ovdje nešto pomoći puno, ali jednostavno sam htio da budem ovdje“, kazao je Palata i dodao da je autobusom došao u Mostar i priključio se Armiji Bosne i Hercegovine u čijoj uniformi je većinu rata proveo na frontu u Cernici.

Ističući kako je kući odlazio jednom u sedam ili deset dana da se okupa i osvježi, Palata je kazao da je baš takav odlazak s ratišta kući bio i onaj kobnog 9. novembra 1993. godine kada je Stari most srušen.

“Tog 9. novembra sam bio na liniji na Bulevaru tu u Cernici. Taj dan je bio prelijep, sunčan. Pošao sam kući s linije i išli smo kroz bašte kako bi se sakrili od snajpera. Taman smo ovdje izlazili ispod mosta, kad sam vidio kako izgleda Stari most, jednostavno sam morao potrčati po kameru da ga snimim. On je 8. novembra bio više granatiran nego 9. i ranije je granatiran i ja sam vidio da se on na nitima držao. Vidi se to i na snimku kako je bio oštećen. Uvijek kažem da ga nije više niko trebao gađati i rušiti jer bi se i sam srušio pri prvoj kiši ili nekom opterećenju“, kazao je Palata.

Tada dvadesetogodišnji Palata je otišao po kameru, ne znajući da li joj je baterija prazna jer u to vrijeme nije bilo struje u njegovoj mahali.

“Otišao sam da probam da ga snimim kako izgleda. Donio sam kameru i počeo snimati. Počelo je granatiranje i onda ga je u donji dio pogodila jedna od mnogih granata i on se srušio. S Huma je počela pješadijska pucnjava, slavlje, šta li već. Kad se prisjećam tog trenutka, to mi je najgori dio zašto slavite nešto, ubistvo nečega, nekoga. 'Stari' je za nas bio više od mosta. To mi nikad neće biti jasno, ni dan danas nakon 29 godina ne mogu to razumjeti“, priča Palata koji i danas ne može skriti emocije i tugu zbog rušenja Starog mosta.

Nakon rata Palata je počeo raditi kao profesionalni kamerman i snimao je svakodnevno i izgradnju novog Starog mosta, kao i samu ceremonije otvorenja. Smatra da se u Mostaru stvari pokreću sa mrtve tačke i da se gradi, ali i dodaje da ništa ne biva preko noći.

Palata je kazao da nikada ljude nije dijelio po njihovom porijeklu, vjerskoj ili bilo kakvoj pripadnosti, već da je uvijek razlikovao samo dobre i loše ljude.

“Ja radim sa Ivanom, uvijek smo zajedno i ja ga ne bi dao ni za šta. Ako si čovjek, čovjek si. Tako sam razmišljao i devedesetih i danas“, zaključio je Palata.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Kako je upotreba karakterizacije aparthejda protiv Izraela imala politički efekat

Ahmet Mešić iz Jablanice na svoj stoti rođendan postao najstariji član Merhameta u Hercegovini

Poticaji lokalne zajednice: Doktor Faruk Aganović iz Lukavca došao da živi i radi u Konjicu

Turska manjina u Grčkoj obilježila Dan otpora