Imam džemata jeste dr. hafiz Benjamin Idriz. Rođen je u Skoplju 1972. godine. Hifz je završio u svojoj 11. godini života. Nakon osnovne škole, medresu, odnosno islamsku gimnaziju završio je u Damasku 1994. godine, Teološki fakultet u Francuskoj 1998, magistrirao u Bejrutu 2010, a doktorirao u Novom Pazaru 2016. godine. Od 2000. do 2005. godine vodio je inicijativu za izgradnju Islamskog centra u Penzbergu. Od 2010. godine predsjednik je Islamskog foruma u Münchenu, muslimanski predstavnik u Međureligijskom vijeću u Münchenu, a od 2018. član odbora Akademije za nauku i društvo pri Univerzitetu u Frankfurtu. Autor je četiri knjige na njemačkom jeziku. Zadnja Idrizova knjiga tematizira položaj žene u Kur'anu, a pored njemačkog, štampana su izdanja na bosanskom, albanskom i makedonskom jeziku. Supruga mu je iz Mostara i s njom ima dvoje djece.

INSPIRACIJA U GRADNJI DRUGIH ISLAMSKIH CENTARA

Islamski centar u Penzbergu sigurno je jedan od najljepših islamskih objekata savremene arhitekture, ne samo u Njemačkoj već i mnogo šire.

“Arhitekta džamije i Islamskog centra u Penzbergu jeste Alen Jašarević, porijeklom iz Travnika. Naša džamija dobila je 2007. godine 'arhitektonsku nagradu' i svakako predstavlja prvi pokušaj u Njemačkoj, ako ne i šire, nuđenja inovativne i savremene islamske arhitekture. Veliki broj džamijskih projekata u svijetu koji su nastali kasnije imali su inspiraciju iz Penzberga, čak ima i kopija, primjera radi, u Dubaiju. Prije nego što smo počeli s izgradnjom džamije pokrenuli smo PR kampanju, koju smo vodili s političkim strankama, Gradskim vijećem, crkvama, različitim društvenim ustanovama i komšijama, uz konstruktivnu pratnju medija. Pripremili smo teren kako bi društvo što bolje prihvatilo projekt. Nismo imali nikakvih poteškoća, štaviše, imali smo bezrezervnu podršku svih subjekata. Bošnjaci, koji imaju islamsko-evropsko iskustvo, dali su neprocjenjivi doprinos u uspostavljanju mosta između različitih naroda, kultura i religija. Od početka su bili kičma naše zajednice. Prva generacija Bošnjaka odigrala je veliku ulogu u čuvanju bošnjačkog i islamskog identiteta. Vjerska i nacionalna svijest uvijek je bila na visokom nivou. Za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovine Bošnjaci su igrali bitnu ulogu u odbrani i pomoći njihove matične domovine. Sada njihova djeca nose isti emanet. Nivo njihovog obrazovanja veoma je visok. Mi, naprimjer, imamo veliki broj omladinaca koji studiraju na različitim univerzitetima, iz različitih oblasti, ali čuvaju odnos s Penzbergom, u kojem nema univerzitet”, govori Benjamin Idriz.

POSJETA PREDSJEDNIKA NJEMAČKE

Idriz ističe da su aktivnosti u džematu veoma raznolike. Pored svakodnevnih džematskih aktivnosti, održavaju i redovnu mektepsku nastavu, koju pohađa preko 100 učenika, sedmična sijela za džematlije, programe edukacije omladine i studenata i sl. Tu su i međureligijski susreti, okrugli stolovi, promocije knjiga, razna predavanja, senzibiliranje svijesti o ekologiji kroz razne akcije, kurs njemačkog jezika, koji je verificiran od strane države. “S obzirom na to da je džamija velika atrakcija, imali smo svaki dan, do početka pandemije, veoma mnogo posjetilaca, delegacija i grupa, koje su dolazile da vide džamiju i upoznaju islam i muslimane. Među njima su bile mnoge eminentne ličnosti iz javnog i političkog života: diplomate, ministri, akademici, razni državnici. Posljednja takva posjeta, prije pandemije, bila je i najznačajnija, a riječ je o posjeti predsjednika Savezne Republike Njemačke Frank-Waltera Steinmeiera. Na pitanje novinara šta ga to oduševljava u ovom džematu, te zašto je odlučio posjetiti baš ovu džamiju, pored mnoštva drugih muslimanskih zajednica u Njemačkoj, predsjednik je odgovorio: 'Budite uvjereni da je ovo što rade ovi ljudi ovdje daleko izvan granica Penzberga poznato i zaista se vrlo radujem kada imamo ovakve primjere i nadam se da će uskoro još više ovakvih primjera biti, u kojima se ljudi, muslimani i nemuslimani, s toliko mnogo znatiželje i respekta susreću, kao što smo to danas i ovdje u Penzbergu doživjeli. Vama svima se od srca zahvaljujem.'

Iz Bosne i Hercegovine su nas također posjetili mnogi državnici, kao što je Haris Silajdžić, kao i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić. Do sada smo uspjeli registrirati više od 40.000 posjetilaca. Organizirati obilazak džamije, dočekati i upoznati goste, predstaviti im džamiju, a pogotovo ako je riječ o dočeku nekih delegacija, zahtijeva veoma dobru organizaciju, ulaganje dosta vremena, truda i rada”, kaže Benjamin Idriz.

DIJASPORA, INTELEKTUALNI POTENCIJAL

Naš sagovornik smatra da dijaspora predstavlja neprocjenjivo blago. Osvrnuo se i na novi val iseljenja velikog broja porodica iz Bosne i Hercegovine u Njemačku. “Ovo nisu ratni muhadžiri, kao što je to bilo devedesetih godina, nego intelektualni potencijal koji će dati Njemačkoj i bošnjačkim džematima novo osvježenje. Svakako će njemačko društvo imati veliku korist od njih, ali i mi kao džemati ako ih budemo znali uključiti u naše redove”, naglašava Idriz, dodajući da s porastom broja Bošnjaka u dijaspori raste i odgovornost države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH prema dijaspori.

“Bošnjaci u dijaspori ne mogu biti marionete određenih struja u Bosni i Hercegovini, ali mogu biti duhovni, kulturološki i intelektualni most između dijaspore i matične domovine. Njihov prioritet sada je Njemačka, a ne Bosna i Hercegovina. Zato treba gledati u njihov ekonomski i intelektualni kapacitet kao resurs u podizanju društva u svim oblastima života, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u dijaspori. Bošnjake u Njemačkoj treba ohrabriti da se uključe još intenzivnije u javni diskurs i političke subjekte. Bošnjaci, također, mogu biti most između muslimana koji dolaze iz različitih zemalja i Njemačke, odnosno Evrope”, uvjerava Benjamin Idriz.

Učenje bosanskog jezika, napominje Idriz, važan je element u čuvanju identiteta i ovim se prioritetom država treba pozabaviti više i mnogo odgovornije. “Pored toga, u Bosni i Hercegovini ima i bilo je vrhunskih islamskih teologa. Njihova se djela trebaju prevesti na njemački jezik. Žalosno je, primjera radi, da nema dovoljno prijevoda djela Huseina Đoze, Alije Izetbegovića, Enesa Karića, Mustafe Cerića, Rešida Hafizovića, Fikreta Karčića, Ahmeda Alibašića, Nedžada Grabusa... Mislim da bi se trebao formirati institut koji će biti poput Bejtul-hikme (Kuća mudrosti), koju je izgradio slavni halifa Harun Er-Rešid u Bagdadu, kroz koji je počela intelektualna interakcija između Istoka i Zapada u povijesti. Institut koji bi prevodio članke, knjige i razne naučne radove s njemačkog na bosanski i s bosanskog na njemački”, kaže Idriz, zaključujući da bi to bio važan projekt u uspostavljanju intelektualne linije između ove dvije prijateljske države i njihovog naroda.