Zemlje koje imaju najveći dug prema Kini uglavnom se nalaze u Africi, ali ih ima i u centralnoj i jugoistočnoj Aziji te u Pacifiku. To su podaci Svjetske banke koje je analizirala Statista.
Kao novi preferirani zajmodavac za zemlje s niskim prihodima, Kina sada drži 37 posto duga ovih zemalja. Samo 24 posto bilateralnog duga ovih zemalja vezan je ove godine za ostatak svijeta.
Projekt “Novi put svile”, kojim se finansira izgradnja lučke, željezničke i kopnene infrastrukture širom svijeta, stvorio je veliki dug prema Kini među zemljama obuhvaćenih ovim projektom. Krajem 2020. godine, od 97 zemalja za koje su bili dostupni podaci, Pakistan (77,3 milijarde dolarai), Angola (36,3 milijarde), Etiopija (7,9 milijardi), Kenija (7,4 milijarde) i Šri Lanka (6,8 milijardi ) imali su najveće dugovanje prema kineskim kreditorima.
Zemlje s najvećim teretom duga u relativnom smislu su Džibuti i Angola, a slijede Maldivi i Laos, koji je upravo otvorio dugovima opterećenu željezničku liniju prema Kini. Predsjednik Svjetske banke David Malpass nazvao je nivo duga koje mnoge zemlje imaju “neodrživim”.
Pariski klub držao je većinu dugova zemalja s niskim dohotkom prije nego što su restrukturirani i, uglavnom, oprošteni nakon prijelaza milenija. Nejasno je hoće li takav proces biti dostupan za kineski dug. Od 2020. godine Kina je službeno pozajmila približno 170 milijardi dolara zemljama s niskim i srednjim prihodima, u odnosu na približno 40 milijardi dolara do 2010. godine.
Kineski krediti imaju više kamatne stope od kredita međunarodnih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke ili bilateralnih zajmova zemalja Pariskog kluba, a imaju i kraće rokove otplate. Njihova postavka bliža je komercijalnim kreditima u pogledu uslova otplate, povjerljivosti, kao i ciljeva finansiranja specifičnih infrastrukturnih projekata umjesto težnje prema razvojnim ciljevima općenito.
(Izvor: Statista)
