Brendovi mliječnih formula za bebe svake godine ulažu gotovo tr milijarde eura u oglašavanje i marketing: od televizijskih oglasa do kampanja na društvenim mrežama s utjecajnim osobama kako bi uvjerili neodlučne majke. Međutim, dosadan PDF, koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala prošlog oktobra, bio je dovoljan da se zatrese tlo pod nogama ovoj multimilionskoj industriji.
Veliki aksiom do sada je bio da se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci. Mlijeko životinjskog porijekla poput kravljeg bilo je zabranjeno do prve godine života, pa su se mnoge majke suočile s problemom čime hraniti dijete do prve godine života. Najveći broj majki prestaje dojiti otprilike u to vrijeme. Tu su se pojavili proizvođači dječjih formula s raznolikim zamjenama za majčino mlijeko.
Sada preporuka WHO-a poništava taj aksiom, tvrdi se kako od šest mjeseci nadalje svaka majka može prići sa svog vlastitog mlijeka na mlijeko krave ili bilo koje druge životinje. Što baca u problem proizvođače hrane za bebe.
Laurence Grummer-Strawn, epidemiolog i zvaničnik Svjetske zdravstvene organizacije za prehranu dojenčadi, objasnio je nove preporuke na seminaru ranije ovog mjeseca: "Preporuka je da se do šest do 11. mjeseca starosti može pojaviti bilo koje mlijeko, formula ili životinja, to je da ovoj djeci nije potrebno davati adaptirano mlijeko, a od 12 do 23 mjeseca nema stvarne potrebe za nadomjesnim formulama", koje se nazivaju i naknadna mlijeka. "Njihova se upotrebaa ne preporučuje u toj dobi."
Istina je da u mnogim slučajevima, naprimjer kod prijevremenog poroda, još uvijek postoji potreba za specijaliziranim formulama. No WHO je htio riješiti nedoumice za sve one kojima adaptirano mlijeko nije uvijek opcija.
Osim toga, posljednjih mjeseci pojavilo nekoliko naučnih studija koje dovode u pitanje razloge koje je industrija mliječnih formula koristila kako bi osigurala da njezini proizvodi imaju prioritet ispred kravljeg mlijeka ili sličnih proizvoda. Možda je najpopularniji željezo. Navodno prehrana samo s majčinim mlijekom — ili životinjskim mlijekom — od šest mjeseci nadalje ne garantuje dovoljnu opskrbu ovim hranjivim tvarima, stvarajući veći rizik od anemije kod dojenčeta. Međutim, adaptirano mlijeko uspjelo je nadoknaditi tu potražnju jer sadrži veću količinu minerala ili vitamina.
U prošlosti su druge studije također ukazivale na manji rizik od problema u razvoju ako su dojenčad dohranjuje adaptiranim mlijekom. "Nismo pronašli povezanost između vrste mlijeka kojim su hranjeni i različitih antropometrijskih rezultata", dodao je Grummer-Strawn. Nema problema u razvoju, nema gastrointestinalnog gubitka krvi ili proljeva. "Istina je da smo u sistematskim pregledima otkrili da adaptirano mlijeko poboljšava željezo i vitamin D. No iako je to istina, postoje mnogi drugi načini na koje djeci možete ponuditi željezo i vitamin D. Ne trebamo ovisiti o adaptiranom mlijeku kao jedinom izvoru za to.“
Cijena adaptiranog mlijeka previsoka je za mnoge porodice. Za WHO, adaptirano mlijeko ne može biti najbolja preporuka kako bi se osiguralo da svako ima pristup bitnim hranjivim tvarima za rast svoje bebe. "WHO izdaje svoje preporuke globalno i moramo uzeti u obzir da situacija varira od jednog teritorija do drugog ovisno o različitim faktorima. Preporuke za dopunsku prehranu u skladu su sa recentnim izdanjima Evropskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu. Oni tvrde da preporuke WHO mogu biti korisne na mjestima gdje nema trenutnog ili stalnog pristupa mliječnim formulama za dojenčad, ali da u zemljama u kojima taj problem ne postoji stvari trebaju ostati onakve kakve jesu i da se "punomasno kravlje mlijeko ne bi trebalo koristiti kao primarni napitak prije 12 mjeseci starosti".
Isto tako treba znati da komentar koji su majke često znale čuti, „da je nekome nana ili baka davala kuhano kravlje mlijeko „i nikad mi se ništa nije dogodilo” upravo ono čemu se medicina danas vraća. "Dokazano je da nutritivna razlika između adaptiranog mlijeka i punomasnog mlijeka nije značajna od ove dobi i da se ono može nuditi sve dok je pasterizirano", tvrde stručnjaci, zaključujući: "To je vijest koju industrija dječjih formula ne želi širiti, a ni naučnici zbog toga neće dizati veliku buku."
