Namjenska industrija Bosne i Hercegovine jedna je od rijetkih grana privrede koja je sve jača, a izvoz oružja je u prvom kvartalu ove godine veći za skoro tri puta u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine izvoz oružja iznosio je 92.410.727 KM, dok je u tri mjeseca 2023. godine iznosio 35.116.034 KM.
Tako su najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za tri mjeseca izvezeno za oko 90 miliona KM.
Najviše smo proizvoda plasirali u Sjedinjene Američke Države i to za oko 21 miliona KM.
Slijedi izvoz u Slovačku za 19.106.605 KM te Srbiju za 12.544.358 KM i Bugarsku za 10.114.711 KM, izvještavaju Nezavisne.
Firme namjenske industrije BiH su ove godine svoje proizvode plasirale još i u Tursku, Togo, Sloveniju, Poljsku, Crnu Goru, Moldaviju, Italiju, Indoneziju, Mađarsku, Hrvatsku, Francusku, Njemačku, Češku, Švajcarsku, Bangladeš i tako dalje.
Tokom prošle godine izvoz oružja iz BiH iznosio je 241.144.400 KM, godinu ranije 196.023.892 KM, a 2021. godine 192.875.889 KM.
Ovo pokazuje da su proizvodnja i izvoz oružja iz Bosne i Hercegovine iz godine u godinu sve unosniji biznis.
Slaven Ristić, većinski vlasnik Tehničkog remonta Bratunac (TRB), kazao je da će trend rasta izvoza firmi namjenske industrije u BiH rasti.
- Vidite da je svijet prinuđen da se naoružava, te zemlje sve više razvijaju sopstvenu namjensku industriju. Naše tržište su Bliski istok i Afrika. To su uglavnom zemlje nesvrstanog bloka sa kojima je bivša Jugoslavija imala dobre odnose. To sada nama daje rezultate i to je šansa za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Naše novo tržište su Saudijska Arabija, Egipat, Namibija. Očekujemo neke ugovore i poslovne prilike i u Angoli. Ono što nam trenutno predstavlja problem jesu kapaciteti - rekao je Ristić.
Prema njegovim riječima, kompletna namjenska industrija u regionu treba da ulaže u razvoj svojih kapaciteta da bi odgovorila zahtjevima na svjetskom tržištu.
- Osvojili smo tržište Saudijske Arabije, ugovor je višemilionski i dugogodišnji. U pitanju je transfer tehnologija i zajednička proizvodnja nekih naših proizvoda. Ugovor je veoma značajan za našu kompaniju. Ovo će omogućiti dodatna zapošljavanja u Tehničkom remontu Bratunac- naglasio je Ristić.
Ekonomista Admir Čavalić smatra da je povećanje izvoza rezultat vanjskih okolnosti, odnosno promjene u inostranstvu za poslovanje u namjenskoj industriji, to jest sve većeg naoružavanja zemalja.
- Procjena je da će minimalno narednih pet godina biti naoružavanja, posebno za zemlje članice Evropske unije i druge evropske zemlje, prevashodno u kontekstu rusko-ukrajinskog konflikta. Bosna i Hercegovina, poput svih drugih zemalja koje imaju temelje namjenske industrije, treba ovo da iskoristi.
Očekujem da će vjerovatno podaci za ovu godinu u narednim kvartalima, ali i u sljedećoj godini biti pozitivni, u smislu da će doći do rasta izvoza oružja. Ono što je bitno naglasiti, ne smijemo biti taoci nekih birokratskih barijera, razumijevajući kako funkcioniše namjenska industrija i da imamo državne i entitetske nadležnosti. Bitno je da to sve bude sinhronizovano, sada nije pravi trenutak da imamo bilo kakve birokratske smetnje, jer je sada tržište u uzletu i treba to iskoristiti - objasnio je Čavalić.
S druge strane, izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 2 milijarde i 505 miliona KM, što je za 13,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine.
Uvoz je bio 4 milijarde i 266 miliona KM, što je za 6,7 posto više nego u istom periodu prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1 milijardu i 761 milion KM.
Situacija je naročito teška kada je riječ o izvozu u zemlje regiona, piše BiznisInfo.ba.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 381 milion KM, što je za 33,6 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz bio 467 miliona KM, što je rast za 8,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 81,7 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio 1 milijardu i 892 miliona KM, što je pad za 10,2 posto, dok je uvoz iznosio 2 milijarde 552 miliona KM, što je za 7,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,1 posto.
Izvoz struje iz BiH za prva dva mjeseca ove godine iznosio je 128,3 miliona KM, što je pad za skoro 52 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj izvoz bio 266,6 miliona maraka, izvještava BiznisInfo.ba.
Riječ je, dakle, o padu za skoro 140 miliona KM koji je zabilježen u svega dva mjeseca. Ovaj pad pogodio je oba entiteta, ali više novca je izgubila Federacija BiH.
Izvoz iz FBiH za dva mjeseca bio je 54,6 miliona KM, što je za čak 60,5 posto manje u odnosu na isti lanjski period kada je taj izvoz bio 138 miliona maraka. Riječ je, dakle, o padu za oko 84 miliona u odnosu na prošlu godinu.
Glavne razloge ovolikog minusa svakako treba tražiti u toplijoj zimi te nižim cijenama električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prošlu godinu.
No, ovaj pad se nadovezuje na unutrašnje probleme koje imaju elektroprivrede u Bosni i Hercegovini.
Podsjetimo da je Elektroprivreda BiH prošle godine poslovala s rekordnim gubitkom od čak 140 miliona maraka.
U svom trogodišnjem planu poslovanja, objavili su da ove i u naredne dvije godine namjeravaju poslovati pozitivno. No, sa ovakvim izvoznim bilansom, postavlja se pitanje da li će to biti moguće.
S druge strane, Elektroprivreda Republike Srpske ostvarila je prošle godine rekordnu dobit od 144,8 miliona КM, dok je Elektroprivreda HZHB također poslovala s dobiti od 52,5 miliona KM.