Dan nakon što su Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUBBiH) zatvorili za javnost, uposlenici su je danas u poslijepodnevnim satima otvorili, nakon, "progresivnog sastanka sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem i federalnom ministricom obrazovanja i nauke Jasnom Duraković".

- Rekli su što se sredstava tiče, ona su neupitna do kraja godine, za 2025. isto tako, ali što se tiče upravljačkih struktura na tome se radi, imaju nekoliko rješenja na razmatranju, za sada se traži najbolje. Na sudu će vidjeti kako za sada primjeniti privremeno rješenje - kazala je za Faktor uposlenica NUBBiH-a Selma Bajraktarević, koja je bila na sastanku.

Pojasnila je da su Nikšić i Duraković najavili kako će iskomunicirati sa vlastima u KS koliko su dali ovoj ustanovi da bi Vlada Federacije mogla pomoći intervencijom do iznosa potrebnog za plaće do kraja godine.

- Dali su nam obećanja, nismo nikakav dokument potpisali. Nama su jutros došla sredstva u iznosu od 400.000 KM od Kantona Sarajevo, od čega je 300.000 KM od Ministarstva za kulturu i sport, očekujemo sredstva u iznosu od 100.000 KM od Tuzlanskog kantona. Mi smo danas podijelili zaostale plaće i regres.

Nikada ranije nismo imali konkretan plan, oni su nam danas objasnili kojim putem se ide sa konkretnim rješenjem. Mi nemamo izbora nego da im vjerujemo, obećanja su tu. Mi nemamo izbora, imamo osjećaj prema građanima i kolegama. Mi nemamo izbora nego vjerovati i otvoriti vrata - kazala je Bajraktarević.
Premijer Nikšić i ministrica Duraković zapravo, kako je istaknuto na stranici Vlade FBiH, jasno su ukazali na to da vrata NUB BiH "ne smiju biti zatvorena i da uposlenici moraju nastaviti s radom, jer su sredstva za zaostale plaće obezbijeđena od Vlade KS".

Ali, šta se dešavalo ranije ovog dana...

Ekipa Faktora bila je u NUBBiH-u, dok su vrata za javnost još bila zatvorena za javnost. Naš dolazak nismo najavili, ali, primili su nas bez pogovora. Razgovarali smo sa Adelaidom Grabovicom, rukovoditeljicom Sektora za usluživanje korisnika, a ona nam je potvrdila da "uposlenici dolaze u punom kapacitetu".


FOTO: Damir Hodžić

Akademska zajednica ne vraća knjige

- Osim pružanja usluga javnosti mi imamo i druge poslove koje redovno obavljamo, od obrade građe, labaratorije za restauraciju, digitalizaciju... poslova koji se obavljaju mimo ovih usluga koje se pružaju našim korisnicima. Raspoređeni smo i na druge odjele, kao što sam vam rekla, ja sam rukovodilac Sektora za usluživanje korisnika, ali na mom odjelu je i digitalizacija i labaratorija za restauraciju, tako da mi radimo. Imamo svoje poslove koje inače obavljamo, jer nisu svi u direktnom kontaktu sa korisnicima - kazala je Grabovica.

Otkako su u javnosti počeli izlaziti sa dugogodišnjim problemima, ističe da im se svakodnevno javljaju korisnici, i pitaju šta se dešava, kad će opet otvoriti.
- Akademska zajednica, naučni istraživači, oni stvarno dolaze, oni su najveći korisnici naših fondova jer je riječ o specijalnim zbirkama i starim fondovima koje uglavnom koriste istraživači, ali i studenti, imamo veliki broj studenata koji svakodnevno u čitaonici tokom poauza čitaju/uče - naglašava Grabovica.

Adelaida Grabovica, uposlenica NUBBiH-a
FOTO: Damir Hodžić

Članarina u Nacionalnoj biblioteci je 20 KM godišnja, 10 KM polugodišnja - za studente, za zaposlene je 30 godišnja, a polugodišnja 20, penzioneri i invalidi plaćaju 10 KM godišnje.

- Te cijene stoje već 15-20 godina. To su simbolične cijene u slučaju da imamo pokriti troškove ukoliko neko ne vrati knjigu, ošteti knjigu. Kao biblioteka koja nema svog osnivača nemamo pravo na potraživanje, kazne itd. Dešavalo se da ljudi ne vrate knjige, to je jako čest slučaj, pogotovo naša akademska zajednica. Nažalost.
Na godišnjem nivou mi imamo 1000 do 2000 novoupisanih članova, ne znam koliko je trenutno aktivno, ali, pošto mi imamo taj online sistem Kobis, mislim da ima više od 20-30 hiljada članova. Kobis trenutno nije u funkciji - naglašava Grabovica.

Bibliotečka građa u lošem stanju

Upozorava da je bibliotečka građa u lošem stanju, prosto iz razloga što ni zgrada u kojoj je smještena biblioteka nije predviđena za nju.

- Nema prostora koji odgovaraju jednoj biblioteci. Nemamo čak ni prostora za smještaj sve građe koju imamo. Građa nam je raspoređena na tri-četiri lokacije unutar KAMPUS-a, koje su zaista bez ikakvih uslova, neke prokišnjavaju, nema struje, nema svjetla. Građa koja se čuva u biblioteci zahtijeva poseban tretman, temperaturu, vlažnost zraka.

Postoje knjige koje čekaju restauraciju, unikatni primjeri, među kojima je i jedan Kur'an, nisu restaurirani, na njima su još uvijek tragovi rata i vremena.
Naše specijalne zbirke su pune takvih starih knjiga, rukopisa koji moraju proći konzervaciju i restauraciju, međutim mi već sigurno pa 10 godina nemamo stalno uposlenog restauratora, isključivo zbog pravne situaciju u kojoj se nalazimo, jer nemamo pravo na raspisivanje javnih poziva. U dva-tri navrata smo imali restauratore koji su nam dolazili iz službe za zapošljavanje, koji su bili na godinu, međutim zbog nemogućnosti daljnjeg finansiranja novog radnog mjesta, oni su jednostavno napuštali, ili im nije odgovarala ta niska plaća koju im nudimo, a za koju mi svi radimo - pojašnjava Grabovica.

Kolike su im plaće (kada je imaju)

U zavisnosti od stručne spreme kreće se raspon plaća u NUB-u. Srednja stručna sprema ima oko 700 -800 KM plaću, bibliotekarima, odnosno visoka stručna sprema je oko 1.000 KM, i rukovodiocima sektora plaće su oko 1.200 - 1.300 KM.
Nije im prvi put da nemaju plaću redovno, dešavalo se da je ne bude i po devet mjeseci, i to je upravo javnost zbunilo, koja im spočitava zašto se sada žale, kada nisu ranije.

Adelaida nam je objasnila zašto su se sada odlučili na potez da zatvore biblioteku.

- Kao što znate, mi redovno finansiranje nemamo od rata, međutim do unazad par godina mi smo imali relativno stabilne grantove koje smo dobivali od Federalnog ministarstva i nauke. To je bio grant od kojeg smo dobivali otprilike 500.000 KM i on se mogao pravdati kroz plaće. Pored toga smo od Ministarstva civilnih poslova dobivali u rasponu 200 do 350 hiljada svake godine, i to su bili stalni grantovi koje smo mogli koristiti za plaće.

Međutim unazad par godine prvo je Ministarstvo civilnih poslova ukinulo taj grant, odnosno preimenovalo ga je u grant za projekte gdje se ne mogu pravdati plaće. To je nama skinuto tri-četiri plaće mjesečno što je ministrica Jasna Duraković sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke od ove godine isto uradila. I tih 500.000 koje smo dobivali svake godine mi sada možemo pravdati samo kroz projekte, što mi ne želimo jer nemamo redovnu plaću.

I kad radimo projekte mi ne možemo imati dodatnu zaradu, jer biblioteka nije prodavnica u kojoj se prodaju knjige, ili gdje ćete kupiti neke namirnice i zaraditi. Vi i ako možete od tog novca da pravdate neke honorare, to opet nije fer prema drugim kolegama, jer pet-šest ljudi dobiva honorare, a oni nemaju plaću mjesecima. Ne možete uključiti cijeli kolektiv u projekat.

Pored ova dva granta mi također godinama dobivamo podršku od KS, to ne treba zanemariti. To se uvijek kretalo nekih 200-300 hiljada KM, nekada nam daju neka interventna sredstva i sve smo mogli koristiti za plaće. Na taj način smo mi preživljavali - pojasnila je Grabovica.

Naglašava da su "uvijek tražili rješavanje pravnog i finansijskog pitanja, ali nisu toliko napadali jer su imali neko finansiranje".

- Sramota je da jedna državna institucija koja je čuvar kulturnog naslijeđa za plaće mora konkurisati putem nekog granta i projekta. To je sramotno, ali eto, nekao smo preživljavali - dodaje Grabovica.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke, Jasna Duraković, čin zatvaranja biblioteke prozvala je nezakonitim, ali, Adelaida tvrdi da se "oni ne obaziru na te opaske".
Kome će nas Duraković tužiti kada nas niko ne priznaje

- Tako je, ministrica Duraković je to u više navrata podcrtala i nama pomenula čak na jednom sastanku, da kao postoje tužbe. Međutim, mi se ne obaziremo na te opaske jer mi smo jednostavno ljudi koji nemaju plaće. Ministrica zna, i uvijek i to ističe, kako niko nije nadležan, svi dižu ruke od nas, pa eto ne znam kome će nas ti ljudi tužiti, kojem to nivou vlasti kada niko nije nadležan za nas.

Dalje, ministrica također, želim da spomenem, sve vrijeme prebacuje odgovornost na Vladu KS što mene strašno iritira. Igrom slučaja Ministarstvo kulture i spoorta KS je postavilo taj zakon lex specialis... Mislim da je adresa federalni nivo, obzirom da nemamo ministarstvo na državnom nivou, eventualno Ministarstvo civilnih poslova koje uopće nije zainteresirano za nas - tvrdi Grabovica.

Pitali smo je nadaju li se da će ipak, nakon čina zatvaranja, na koji nisu ponosni sa moralne, etičke i ljudske strane, biti pozitivnih reakcija, da će se riješiti pravni i finansijski problemi.

- Mi od 6. septembra dolazimo u tešku situaciju, ostajemo bez direktora kavog-takvog. Od 6. septembra mi nećemo imati nikakvog, i ne možemo tako funkcionisati, mi nemamo potpis, i mi se nadamo da će sad na tom sastanku naći rješenje, mada poslije jučerašnje izjave ministrice ja sam jako skeptična, i ne znam šta će se desiti jer su svi nivoi vlasti jako napadački nastrojeni. Prvo su krivili direktora, sada očekujem da će kriviti nas, a mi obični radnici, bibliotekari koji želimo da radimo svoj posao. Niti smo dužni da rješavamo te neke pravne probleme, niti to znamo. Nadamo se da će nešto biti riješeno.

Jučer je odjeknulo, kao dobili smo 400.000 KM od KS. Nismo mogli jučer da kažemo, ali, evo sada ću - to nama ne znači ništa. To su nama četiri plaće, a već nismo dobili pet. Isplatit ćemo te plaće i opet smo na istom. Nama treba neko sistemsko rješenje koje će biti stalno, stabilno - potcrtava Grabovica.

Kako su zarađivali

Osim grantova, članarina koje su simbolične, postoje i drugi načini na koje je NUB zarađivao.

- Imamo svoje prihode koje su od članarina, nekih manjih usluga labaratorije za restauraciju i konzervaciju, jer putem labaratorije sarađujemo i sa drugim institucijama kulture, pogotovo u KS gdje im radimo usluge koričenja periodičnih publikacija. Imamo CIP koji radimo, i na kojem dođe do 200.000 godišnje. CIP je identifikacijski broj jedne knjige, to samo mi imamo. Koji god izdavač u BiH ili privatno lice želi izdati knjigu ono mora proći proceduru katagolizacije u NUB-u, dobiti taj ISBN broj - kaže Grabovica.

Na pitanje kako se osjećaju nakon nekoliko mirnih protesta gdje su upozoravali i iznosili svoje probleme, između ostalog i da trpe mobing od odlazećeg direktora, dok ih jedni krive, drugi brane, odgovara da su "poniženi".

- Prije svega kao ljudi koji rade u ovakvoj instituciji smo poniženi što na ovakav način moramo javnosti, odnosno vladajućoj strukturi skretati pažnju na nas i na značaj ove institucije, a kao ljudi smo zaista i psihički i fizički i finansijski baš slomljeni. Jako smo u lošem psihičkom stanju. Izmučeni smo - odgovorila je Grabovica.

Univerzitet u Sarajevu ih nije htio, a sad bi

Univerzitet u Sarajevu nikada nije prepoznao NUB kao značajnu instituciju koju će "prigrliti", iako ona već u svom nazivu ima riječ "univerzitetska".

- Imali smo par pokušaja sa Univerzitetom u Sarajevu, sa trenutnim rektorom. Nije bilo neke posebne volje, on je zaista podržavao biblioteku u vidu da je dolazio na sve naše pozive, na promocije, lijepo govorio, ali konkretno nikada ništa nije bilo. Međutim jutros je naš predsjednik Vijeća zaposlenika dobio poziv od uvaženog trenutnog rektora koji je još uvijek aktuelan, koji je trenutno na putu, ali čim se vrati, on će dati sve od sebe, iznijeti naš problem na Senatu da se riješi, u najmanju ruku nešto slično kao što se uradilo sa Zemaljskim muzejom - govori Grabovica i dodaje da "obećanja dolaze sa različitih strana i nivoa, umjesto da oni svi zajedno sjednu i nađu rješenje".

Činjenica je i da NUB nema potreban kapacitet ljudi. Prije početka mirnih protesta imali su 43 uposlenika, sada, kada su neki otišli za boljim poslom, imaju 38.

- Biblioteka nema kapaciteta za rad. Prema sistematizaciji mi trebamo više od 100 uposlenika, a trenutno imamo 38. U ovoj sam se biblioteci zaposlila prije nekih 10 godina, i tada je radilo 80 ljudi - pojasnila je Grabovica.

Niko više ne može čekati

Pitali smo je i koliko uposlenici uopće više imaju strpljenja da čekaju da se riješi njihov tri decenije star problem. Obzirom da ih je već nekoliko napustilo, hoće li to postati "praksa"?

- Ne vjerujem da iko u ovoj biblioteci može čekati. Biblioteka se dosta podmladila, radi dosta mladih ljudi koji su tek dobili porodicu, finansije su im neophodne. Prva ja već mjesecima predajem na konkurse i nemam namjeru čekati poboljšanje u ovoj instituciji jer zaista ne vidim nikakvo poboljšanje - iskreno govori Grabovica.

Dakle, krajnji ishod je moguć, a to je da će u ovoj biblioteci ostati samo knjige?

- Tako je. Mislim da ljudi mogu onoliko čekati poboljšanje situacije dok ne nađu neki bolji posao. Jer mi smo zaista iscrpljeni godinama, da bi svi sa osmijehom otišli na neki bolji posao - zaključila je Grabovica.