Ukrajina je otvorila novi front na Krimu. U ovoj ofanzivi nema pješadijskih i oklopnih napada. Ukrajinska ofanziva na crnomorski poluotok, koji je Rusija nezakonito pripojila 2014. godine, odvija se s mora i iz zraka. Rezultati koje Kijev postiže mogući su jer su njegovi saveznici u NATO-u dali zeleno svjetlo za korištenje oružja koje su im isporučili. Odobravanje Zapada značajna je promjena scenarija jer se do prije nekoliko mjeseci u Washingtonu, Berlinu ili Parizu Krim smatrao crvenom linijom koja bi mogla dodatno pojačati sukob. Za Kremlj, kao i za većinu Rusa, Krim je neotuđivi dio njihovog nacionalnog identiteta.

Ruska vojna infrastruktura na Krimu meta je napada gotovo svakodnevno. Posljednje dvije sedmice bile su uspješne za ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Dana 13. septembra bombardiran je suhi dok za popravak vojnih brodova u Sevastopolju, pri čemu su oštećeni podmornica i desantni brod. Dana 20. septembra, drugi komandni štab ruske crnomorske flote djelimično je uništen.

Dana 21. septembra ponovo je napadnuta zračna baza Saki, glavna ruska zračna baza na teritoriji Ukrajine. Tri projektila pogodila su sjedište ruske flote u Sevastopolju 22. ovog mjeseca, tokom sastanka viših oficira ruske mornarice i Južnog vojnog okruga, koji upravlja invazijskim trupama u pokrajini Herson i na frontu Zaporožja.

Dan kasnije, prošle subote, ukrajinska raketa uništila je skladište goriva ruske flote na Krimu.

Protagonista ovog novog ratnog scenarija je Storm Shadow–SCALP-EG, britansko-francuska krstareća raketa koju Velika Britanija isporučuje Ukrajini. To je prvo oružje dugog dometa (550 kilometara) koje saveznici šalju u Ukrajinu. Od proljeća je korišten u prvom stepenu za nadjačavanje ruskih komandnih baza na Donbasu i Zaporožju.

Godine 2022. Sjedinjene Države su isporučile projektile Himars dometa 80 kilometara. Oni su bili odlučujući u uništenju okupatorovog komandnog štaba i arsenala u kontraofanzivama koje su oslobodile pokrajinu Harkiv i polovicu pokrajine Herson. Ruska je reakcija bila premjestiti ove kasarne i distribucijske centre oružja dalje od 80 kilometara. Sa Storm Shadowom više nije moguća sigurna udaljenost.

Novost je da su Storm Shadow sada na čelu ofanzive na Krimu. Bombardiranje u posljednje dvije sedmice po Sevastopolju obavljeno je ovim raketama. Ali to neće biti jedino NATO-ovo oružje dugog dometa u službi Ukrajine, jer je nakon više od godinu dana mukotrpnih pregovora i američkih sumnji o svrhi napada na Krim, predsjednik Joe Biden navodno pristao isporučiti projektile ATACMS, kako prenosi nekoliko američkih medija.

General-pukovnik Kirilo Budanov, šef obavještajnih službi Ministarstva odbrane Ukrajine, kazao je ove subote u intervjuu za američki digitalni medij The War Zone da se ATACMS neće koristiti u napadima na rusku teritoriju, ali je naglasio da je Krim Ukrajina. Još jedna raketa srednjeg dometa koju Ukrajina koristi na Krimu je Neptun, oružje originalno dizajnirano za morske mete koje je prilagođeno za gađanje kopnenih ciljeva.

Problem je, prema Budanovu, u tome što Ukrajina nema dovoljno industrijskih kapaciteta za proizvodnju velike količine Neptuna.

Ofanziva na Krimu koja je započela ovog ljeta ima tri svrhe, prema ukrajinskoj vrhovnoj komandi. Prvo je poništiti logistički lanac ruske vojske na Krimu. Resursi za trupe na južnoj fronti ulaze i izlaze kroz poluotok. Pješadijske jedinice ruske flote učestvuju u odbrani okupiranih područja u Hersonu i Zaporožju. Zato je naglasak na uništavanju skladišta goriva i baza, ali i na napadima na most Čonhar, koji povezuje poluotok s pokrajinom Herson, te posebno na Kerčki most, jedinu cestovnu poveznicu između Krima i Rusije.

Drugi cilj ofanzive je istrošiti rusku protivzračnu odbranu. Ukrajinska taktika na Krimu slijedi istu logiku kao ruska u bombardiranju gradova u pozadini: šalju se prvi valovi bespilotnih letjelica a zatim na scenu stupaju krstareće rakete.

Krim je zaštićen jednom od najboljih mreža protivzračnih baterija na svijetu. Njegovu okosnicu čine baterije S-400. Ukrajina je ovog ljeta već uništila dva, od šest na poluotoku — jedan od njih s Neptunom — prema satelitskim snimkama zapadnih obavještajnih službi. Ukrajina napada i svojim specijalnim snagama na Krimu, timovi od desetak vojnika uspjeli su pristupiti krimskoj obali prevezeni gliserima. Operacije infiltracije traju kratko, ali su poslužile za prikupljanje informacija i u slučaju napada na rt Tarkhankhut 24. augusta, za uništavanje radarskog sistema.

Treći cilj ofanzive na Krimu je, kako je definirao sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov, “isjeći na komade rusku crnomorsku flotu”. Ruski vojni brodovi Azovskim morem prevoze materijal za svoje trupe na frontu Zaporožje, a blokirali su i Crno more za plovidbu između Ukrajine i inozemstva. Ukrajina tjera Moskvu na opreznije manevriranje u Crnom moru zbog ranjivosti njenih brodova na Neptune i njihove morske bespilotne letjelice.

Ovi dronovi napadali su ratne brodove na Krimu, u ruskim lukama u pokrajini Krasnodar pa čak i na otvorenom moru stotinama kilometara od ukrajinske obale, kao što se dogodilo prošlog srpnja, kada su onesposobili ruski patrolni brod Sergej Kotov.

Akcije bespilotnih letjelica popraćene su amfibijskim operacijama specijalnih snaga, koje su ponovno osvojile otočiće, ali i platforme za vađenje energenata u Crnom moru, koje su bile u rukama Rusije od njene okupacije Krima 2014. godine. Intenziviranje operacija osiguranja Crnog mora poklopile su se s pokretanjem nove rute za izvoz ukrajinskog žita, alternativne rute koja je omogućila kretanje trgovačkih brodova sa žitom iz napadnute zemlje.