Tijekom zime medvjedima pada puls do te mjere da izgledaju kao da su mrtvi. Te se životinje sedmicama pripremaju za preživljavanje zimskog sna. Kad stigne proljeće, malo po malo se bude i izlaze iz svojih špilja u svoj uobičajeni život.

Ljudi su učinili nešto slično u posljednjih godinu dana, ali s velikom razlikom: „Od marta do maja morali smo hibernirati u kućama kao da smo medvjedi, ali nakon toga mnogi nisu nastavili s rutinom. Izbjegavaju izlaske koliko mogu."

Ovo je metafora koju danas koriste stručnjaci da bi objasnili kako se naše tijelo mijenja zbog pandemije. Ne radi se o nuspojavama bolesti, već o promjeni navika određenih ograničenjima i sigurnosnim mjerama, od rada na daljinu do poteškoća u vježbanju. Više sjedilačkog načina života i manje tjelesne aktivnosti, a sve to garnirano povećanim stresom i tjeskobom uzrokovanom neizvjesnošću.

Dva faktora koji su već bili prisutni prije pandemije, sada su naglašenija. Uobičajeno je čuti pritužbe na bolesti čak i među mladima, uključujući bolove u leđima ili zglobovima, glavobolje, probleme sa spavanjem ili stalni osjećaj iscrpljenosti.

Ovome moramo dodati i tjeskobu i zabrinutost, kako finansijsku, tako i zdravstvenu. Psihološke posljedice zatvaranja i dugotrajna deeskalacija također su itekako prisutne. Tjeskoba dovodi do lošeg načina života, a loši životni stil utječe na naše fizičko zdravlje.

Stručnjaci su utvrdili da su mnogi mnogi ljudi primijetili pogoršanje primarnih glavobolja, poput migrene ili napetosti, koje su najčešće. One su uzrokovane provođenjem dugih sati ispred računara ili puno vremena u zatvorenom okruženju. U slučaju migrene, rad od kuće znači da provodimo mnogo više sati izloženi intenzivnom svjetlu ispred računala, telekonferencijama sa Zoomom koje umaraju...

U nekim je slučajevima, objašnjavaju neurolozi, ovo povećanje glavobolje povezano s upotrebom maske, kao što je otkriveno kod bolesnika s migrenom ili tenzijskom glavoboljom. To nije izgovor da ju se prestane nositi iako se preporučuje da se u trenucima kada primijete pogoršanje izolirate u prostoriju u kojoj možete biti bez maske.

Nešto se slično događa s problemima sa vidom ili suhim očima koje su mnogi primijetili. Fiksna pažnja na ekrane računara ili mobitela uzrokuje da se učestalost treptanja smanji ili da ne napravimo potrebne pauze. Pogled na horizont, toliko važan da odmorimo oči, kako objašnjavaju oftalmolozi, nestao je s našeg vizuelnog repertoara, a mnogo dana provedemo a da ne vidimo ništa osim televizijskog ekrana.

Neki su isprva tvrdili da bi izolacija mogla značiti odmor ali pokazalo se da baš i nije tako. Povećana tjeskoba, nesigurnost i strah (zbog virusa ili zbog posla) ometaju naš odmor. Poslednje studije neurologa pokazuju da nesanica može utjecati na do 90% zdravstvenih radnika, struke koja prednjači u borbi protiv koronavirusa.

Poremećaji u načinu života mogu uzrokovati probleme s odmorom ili crijevima. Promjena navika može utjecati na mnoge aspekte našeg zdravlja, od prividno privremenih, poput jedenja više međuobroka ili održavanja lošijih prehrambenih navika, do najozbiljnijih, poput učestalosti moždanog udara ili neurodegenerativnih bolesti. Rad na daljinu obično uzrokuje neredovito radno vrijeme, pa morate pokušati uspostaviti rutinu kod kuće, posebno u vezi s hranom i spavanjem.

Pandemija je donijela još jednu od tegoba koja nije zabilježena posljednjih desetljeća – strah od napuštanja kuće. A to onda znači manje vježbanja. Primijećen je porast broja onih koji se žale na bolove u leđima koji su "prije bili uobičajeni, ali ne u onoj mjeri u kojoj ih sada imamo“.

Za to su ključni sjedilački način života i provođenje puno vremena u istom položaju. Ali naše emocionalno stanje, kao i povećani stres i anksioznost, također utječu na bolove.

"Mnogi bolovi nisu nastali ozljedama već su bolovi u mišićima povezani sa stresom i promjenom situacije. Nemogućnost normalnog života uzrokuje napetost mišića, jer se ljudi ne mogu opustiti."

Provođenje više vremena kod kuće šteti našim prehrambenim navikama. Čini se da su nas pandemija, više vremena provedenog u kući i stres udebljali. Istraživanje koje je prije nekoliko sedmica objavljeno pokazalo je da su se Evropljani udebljali za oko šest kilograma.