Imate li osjećaj da kada uđete u market potrošite 100 maraka a sve što ste kupili stane u jedan ceker? Otprilike, na ono što ste ranije trošili oko 50 maraka sada trošite 100. Pa, osjećaj vas ne vara i niste daleko od istine.

Analizom prosječnih cijena potrošačkih proizvoda u proteklih pet godina utvrdili smo da su danas cijene više za 44 posto u odnosu na 2019. godinu. Treba napomenuti da u ovoj analizi koristimo podatke o prosječnim cijenama koje mjesečno objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine te da smo u ovom slučaju uzeli cijene za mjesec novembar u svakoj od proteklih pet godina.

U proteklih pet godina cijena kilograma riže porasla je za 50 posto, kilogram hljeba skuplji je za 59,09 posto, kilogram junetine bez kosti poskupio je 45,86 posto, dok je kilogram svježe piletine skuplji za 33,3 posto. Treba napomenuti da je kod svježe piletine riječ o piletini s kostima, odnosno cijelom piletu. Ako govorimo o pilećim prsima bez kosti tu su cijene znatno porasle, s nekih 6-7 maraka prije pet godina na sadašnjih oko 12 maraka po kilogramu, a da ne govorimo da je prošle godine cijena prelazila 15 maraka.

Nadalje, mlijeko je skuplje za 64,3 posto, jaja za 33,3 posto, maslac 34,4 posto, suncokretovo ulje 42,11 posto, kafa 30,6 posto, a šećer čak 100 posto.

Među proizvodima kojima su cijene najsnažnije rasle proteklih pet godina jeste voće i povrće. Primjera radi, jabuke su po kilogramu skuplje za 50 posto, banane 27,27 posto, luk 75 posto, s krompir nevjerovatnih 137,5 posto.

CIJENE OGRJEVA

Od proizvoda koji su u domaćinstvu neophodni i često su na spisku za kupovinu jesu sredstva za čišćenje – deterdžent za mašinsko pranje rublja po kilogramu je skuplji za 43,2 posto, dok je deterdžent za pranje suđa skuplji 46,43 posto.

Što se tiče komunalnih usluga, odvoz smeća u prosjeku je poskupio za 200 posto, cijene električne energije se u ovom periodu nisu mijenjale, dok je plin po kubnom metru skuplji za 37,5 posto. Ugalj za ogrjev po toni je skuplji u prosjeku za 44 posto, dok je ogrjevno drvo po kubnom metru skuplje za 51,6 posto. 

Iako će nekima možda zvučati iznenađujuće, gorivo je u proteklih pet godina imalo procentualno najmanji rast cijena od svih do sada nabrojanih proizvoda i usluga. Dizel je poskupio za 21,74 posto, a benzin 98 oktana 16,6 posto. Najveći rast cijena goriva zabilježen je tokom 2022. godine, kada je cijena dostizala rekordnih 3,3 marke po litru, da bi se tokom prošle godine cijena stabilizirala na 2,8 maraka po litru u prosjeku.

Ako od ovih prehrambenih proizvoda i sredstava za čišćenje napravimo neku mini korpu, koju možemo pratiti od 2019. do danas, vidjet ćemo da je za tu količinu proizvoda 2019. godine trebalo izdvojiti 60,57 maraka. Za iste proizvode godinu dana poslije trebalo je izdvojiti 61,05 maraka. Znatniji rast zabilježen je 2021. godine, kada je ova mini korpa koštala 67,17 maraka, ali pravi skok cijena doživjeli smo tek 2022. godine, kada je naša korpa koštala 84,80 maraka. Prošle godine je ova mini korpa još dodatno poskupila na 87,27 maraka. Prema ovim podacima, može se zaključiti da su naši izdaci za kupovinu iste korpe proizvoda prošle godine bili za 44,08 posto veći u odnosu na 2019. godinu. Drugim riječima, a ujedno i dogovor na pitanje s početka teksta, ako nam je za ceker 2019. godine trebalo 60 maraka, danas nećemo proći s manje od 80.

Rast cijena uvijek je direktno vezan za kupovnu moć, odnosno životni standard, a u tom slučaju, u tu računicu treba dodati i rast prosječnih mjesečnih neto plata, kako bismo dobili realniju sliku.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječne mjesečne neto plate tokom proteklih pet godina veće su za 38,47 posto. Gledajući po godinama, 2019. prosječna plata iznosila je 928 maraka, 2020. godine porasla je na 966 maraka, a već 2021. godine prešla je “magičnu granicu” i iznosila je 1.023 marke. Rast se nastavio i u narednim godinama pa je 2022. godine prosječna neto plata iznosila 1.175 maraka, prošle godine 1.285 maraka.

KAKO JE MARKA POSTALA 96 FENINGA

Prema tome, ako su plate porasle 38,47 posto, a mini potrošačka korpa 44,08 posto, razlika je u 5,6 posto. Upravo za tih 5,6 posto manja je prosječna kupovna moć stanovništva Bosne i Hercegovine. No, mora se uzeti u obzir još jedna važna činjenica, a to je da su cijene porasle za sve stanovnike Bosne i Hercegovine, ali plate nisu porasle svima ili nisu u istom procentu, kao što nisu ni penzije i socijalna davanja, tako da je nekima kupovna moć smanjena mnogo više od ovih 5,6 posto, nekima je kupovna moć pala mnogo više nego što pokazuju statistički podaci. Recimo, ako je nekome plata ostala na 928 maraka iz 2019. godine, a cijene porasle za 44,08 posto, njegova kupovna moć je za 44,08 posto manja.

Posmatrajući novac samo kao ekvivalent vrijednosti roba i usluga, na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da, ako 2019. uzimamo kao baznu godinu, jedna konvertibilna marka sada ima vrijednost 0,96 KM. Da pojednostavimo, marka više nije 100 feninga nego je 96 feninga.

Prema podacima statističkih institucija u Bosni i Hercegovini, godišnja inflacija u novembru 2022. godine, u kojoj se i desio do sada neviđeni skok cijena, iznosila je 16,3 posto. U prošloj godini, kada je zabilježeno smirivanje inflacije i stabilizacija cijena, godišnja inflacija iznosila je 1,7 posto.

Ipak treba naglasiti da Bosna i Hercegovina nije izolirani slučaj u pogledu rasta cijena u posljednje dvije godine. Ono što se dešava zapravo bi se moglo opisati kao “pandemija inflacije”. Tokom 2022. godine Evropska unija je imala najveću stopu inflacije od 1999. godine, koja je iznosila visokih 10,6 posto, dok je tokom prošle godine inflacija usporila i na godišnje nivou je iznosila 2,4 posto. No, kako smo već pokazali, hrana i energenti na koje općenito najviše trošimo i svakodnevno ih koristimo, najviše su poskupili, što je svakako i najveće opterećenje za kućne budžete.