Kada je prije nekoliko godina pokrenut projekat odvojenog prikupljanja otpada u Kantonu Sarajevo, sve je izgledalo idealno. Nabavljeni su kontejneri za selektivno prikupljanje otpada, postavljeni na, kako su tada nazvani, “zelene otoke”, vlasnicima individualnih stambenih objekata podijeljene su hiljade kanti za selektivno prikupljanje otpada, nabavljena vozila za tu specifičnu namjenu. Iz Kantonalnog javnog preduzeća “Rad” poručivali su nam kako nije svaki otpad smeće. Educirali djecu u školama o važnosti reciklaže otpada, a time i njegovog selektivnog prikupljanja. Djelovalo je da će taj sistem zaista funkcionirati.

I sami građani prihvatili su ideju i počeli razdvajati otpad. Ali nije ih dugo držala “ekološka svijest”, i to ne njihovom krivicom. Naime, shvatili su da se KJKP “Rad” prema otpadu odnosi kao prema smeću, bez obzira na to što su tvrdili da “nije svaki otpad smeće”.

Već neko vrijeme primjetno je da građani odustaju od ideje razdvajanja otpada, ali to nema nikakve veze s ekološkom sviješću naših ljudi. Razlog je zapravo bizaran.

Dakle, građani uredno razdvoje otpad, posebno papir, karton, plastika, metal – sve ono što se može reciklirati – a u drugu kantu ostali komunalni otpad koji nije za reciklažu. Zatim dođe kamion za odvoz otpada iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Rad”, sav otpad iz kontejnera strpa u prikolicu zajedno, bez fizičkog razdvajanja, isto onako kako prazne i obične kontejnere.

POVRATAK U KAMENO DOBA

Djeluje nevjerovatno, pomislili biste da vas oči varaju. Kontaktirali smo KJKP “Rad” u nadi da ćemo dobiti neko racionalno objašnjenje. Kazali su nam da imaju samo jedno vozilo specijalizirano za odvoz selektivnog otpada i, kada je to vozilo pokvareno, onda se otpad odvozi običnim kamionima. Selektovani otpad, koji se u toku utovara u kamion pomiješa, vozi se na deponiju “Smiljevići”, gdje ga zaposleni prebiraju i razdvajaju ono što se može reciklirati od onoga što ne može.

Valjda to tako treba kada imaš najbolju vladu ikad u Kantonu, koja je uspjela uništiti i jedan tako koristan i dobar ekološki projekt i vratiti grad u kameno doba u pogledu upravljanja otpadom i općenito gradskom čistoćom. Šta očekivati kada su kontejneri zatrpani smećem koje niko danima ne odvozi?! Nevjerovatno je da je selektivno prikupljanje otpada samo u Sarajevu neizvodivo.

Prema posljednjim statističkim podacima za 2020. godinu, koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini generirala 1,2 miliona tona komunalnog otpada, što je za 1,8 posto manje u odnosu na 2019. godinu.

Svaki stanovnik Bosne i Hercegovine proizveo je u prosjeku 354 kilograma komunalnog otpada u 2020. godini, dva kilograma više nego u 2019. godini. U 2020. godini javnim odvozom je prikupljeno 922.844 tona komunalnog otpada, što je 1,1 posto manje u poređenju s 2019. Podaci koji ukazuju na porijeklo stvaranja prikupljenog komunalnog otpada pokazuju da je najveći porast bio registriran u sakupljanju otpada iz domaćinstava, čak 78,8 posto ukupno prikupljenog otpada. Što se tiče tretmana komunalnog otpada, 1,1 milion tona otpada prispjelo je na kontrolirana odlagališta otpada, od toga je trajno odloženo 98,9 posto otpada, kao opcija zbrinjavanja, što znači da se samo 1,1 posto otpada reciklira. Ostalo je samo smeće.

Navedeni statistički podaci bili bi zabrinjavajući da ne znamo kako funkcionira KJKP “Rad”. Građani Sarajeva, najvećeg generatora otpada u Bosni i Hercegovini, dovedeni su dotle da su sretni kada su kontejneri ispražnjeni.

Uostalom, više su za ekologiju učinili oni ljudi koji kopaju po kontejnerima u potrazi za materijalom koji se može reciklirati nego kompletna Vlada Kantona i sva javna preduzeća. Ali ovi ljudi što kopaju po kontejnerima vide u tome ekonomski interes, jer otkup sekundarnih sirovina posljednjih godina doživljava “procvat”. Da nije takva potražnja za sirovinama koje se recikliraju, Miljackom bi još plovile školjke starih auta. Prema statistici, u Bosni i Hercegovini je u 2021. godini poslovalo 197 preduzeća u oblasti sakupljanja, obrade, odlaganja i reciklaže otpada, što uključuje javna i privatna preduzeća.

OTPAD JE BIZNIS

Ono što KJKP “Rad” ne zna, znaju privatnici, sakupljači sekundarnih sirovina – skupiti otpad i prodati otpad nekome ko će ga reciklirati. Statistika pokazuje da je trgovina otpadom u znatnom porastu između 2014. i 2021. godine. Rast je zabilježen u prometu sedam grupa otpada – metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona.

Ukupna količina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 1.100.934 tone, što je za 26,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada.

Posmatrajući pojedinačno grupe otpada, u 2021. godini povećan je izvoz staklenog otpada, metalnog otpada, gumenog otpada, tekstilnog otpada i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od papira i kartona i plastični otpad zadržao trend postepenog pada.

Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909 tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

U vrijeme klimatskih promjena, ugrožene životne okoline ljudskim nemarom, održivo upravljanje otpadom trebalo bi biti primarni cilj. Recikliranje svega što se može reciklirati imperativ je kako bismo uštedjeli resurse za buduće generacije i kako bismo sačuvali našu okolinu. Nažalost, bahatim upravljanjem otpadom dobit ćemo samo smeće na svakom koraku, otprilike ono što već imamo u Sarajevu.

U posljednjih dvadeset godina recikliranje je postalo globalni trend, posebno od trenutka kada su u Japanu izumili mašine koje mogu reciklirati plastiku. Najveći problem za okolinu upravo je plastični otpad, jer plastika nije biorazgradiva. Danas, kada postoje tehničke mogućnosti reciklaže i kako su ljudi postali svjesni koliko je zemlja zagađena, sve se češće insistira na proizvodima od recikliranih materijala – od visoke mode, do biorazgradivih vrećica.

Samo u Sarajevu još nisu uspjeli da razdvoje otpad. Od jednostavnog napravili su kompliciran sistem, od jednog posla napravili su dva.