Enver Bijedić, donedavni predjednik Socijaldemokrata Bosne i Hercegovine (SDBiH) i nekadašnji državni zastupnik i federalni ministar, u razgovoru za Faktor najavio je izalazak iz ove stranke te potvrdio da će pravdu zbog onoga što je urađeno prilikom organizacije Kongresa potražiti na sudu.

On kaže da se nije ni namjeravao kandidairati za predsjednika SD-a, ali da su u organizaciji Kongresa, održanog 3. septembra, napravljeni propusti preko kojih nije mogao preći.

- Kongres je protustatutarno zakazan. U Statutu stranke, u članu 35, jasno piše da se delegati moraju potvrditi ili od Glavnog odbora ili Predsjedništva, a to nije urađeno. Delegati koji su došli su pozvani da bi glasali kako im je neređeno, sve uz obećanje da će svako od njih, u slučaju promjene vlasti u Tuzlanskom kantonu, dobiti neku poziciju ili zaposlenje... Prijavljena su 102 delegata, a 90 je kvorum od maksimalnih 180. Ja sam na Glavnom odboru rekao da neću biti kandidat za predsjednika i tražio sam da se Kongres organizira u skladu sa Statutom - kaže Bijedić.

Dodaje da je razlog za ovakvu organizaciju bila žurba, jer se očekivala brza promjene vlasti u TK, u kojoj bi učestvovala i dva zastupnika SD-a u Skupštini TK.

- Žurili su, jer koalicije mora potpisati predsjednik stranke, a ne zastupnici. Zastupnici su prijetili da će izaći iz stranke ako Kongresa ne bude održan na način kako oni žele. Organizacija je krenula sa više strana, dominantno je tu Lukavac sa načelnikom Edinom Delićem, a zastupnik Emir Begić, koji je iz Lukavca, i pored neslaganja s Delićem, pristao da bude dio te grupacije.

Drugi dio je Gradačac sa zastupnikom Huseinom Tokićem, koji je bio moj generalni sekretar i aklamacijom je izabran za predsjednika stranke, jer nije imao protivkandidata. Tokić posljednje dvije godine nije radio ništa, nije ulazio u kancelariju u stranci. Ja za Kongres nisam dobio ni poziv, iako sam bio predsjednik stranke. Pojavio sam se tamo kao gost i javio sam se za riječ i rekao sam da budućem predsjedniku želim da ima sekretara kakvog sam imao i ja, koji ništa ne radi i samo opstruira. Na sve sam to upozoravao i prije Kongresa za šta postoji i dokaz - priča Bijedić.

Također, pored nepravilnosti vezanih za delegate, Bijedić ističe da nisu ispoštovani rokovi za dostavu kandidatura za predsjednika, koje su trebale biti dostavljene najmanje 15 dana prije Kongresa, a toga nije bilo.

- To će riješiti sud, jer ću ja u narednih nekoliko dana podnijeti tužbu. Pravni stručnjaci koji su pisali Statut SD-a, kažu da to nije po Statutu. Svemu su prethodile jako mučne sjednice na kojima je umalo dolazilo i do fizičkih obračuna. Stranku ću, također, napustiti u narednih nekoliko dana. Samo iz Tuzle, oko 200 ljudi je podnijelo zahtjev za ispisnicama iz stranke nakon Kongresa. Ne znam da li ću se više uopšte baviti politikom, s obzirom na negativna iskustva. Ukoliko neko misli da mogu pomoći, jedino bih se aktivirao u SDP-u i nigdje drugo - kaže Bijedić.

Kaže da su mnogi značajni ljudi već napustili SD, a između ostalih, navodi prof. dr. Vahida Jusufovića, kandidata za gradonačelnika Tuzle i bivšeg direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, oba vijećnika SD-a u Gradskom vijeću Tuzla prof. dr. Aleksandara Vujadinovića i Nedima Bijedića, za koje kaže da će djelovati zajedno s većinom koju predvodi SDP. Otišli su, dodaje, i Sabina Jogunčić, Amela Zaimović, Meliha Bijedić, Mustafa Sušić, Milica Ljubunčić, Ifat Mumić...

- Suština je u tome da sam vjerovao pogrešnim ljudima. S pogrešnim ljudima sam pokušavao da napravim jednu modernu, liberalnu, socijaldemokratsku stranku, evropske provincijencije, na način da je politika umijeće mogućeg i da se treba praviti koalicije s onima s kojima je moguće, a ne s kim bi čovjek htio. Incijalna kapisla su bili Opći izbori 2018. godine, kada sam bio predsjednik Kantonalnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) koji je pobijedio na izborima u Tuzlanskom kantonu. Trebali smo formirati vlast, a nismo dobili saglasnost. Zbog toga je formirana stranka čiji je program skoro identičan SDP-ovom. Pohlepa nekih ljudi i nepostojanje normalnog rezona u odlučivanju, nego princip "samo ja, pa ja", dovelo je da se ta priča pretvori u nešto veoma ružno - zaključio je Bijedić.